Uskrs je jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana – simbolizira novi početak, život i nadu, a u Hrvatskoj se tradicionalno obilježava u krugu obitelji, uz bogatu trpezu. Hrana na Uskrs ima duboko simboličko značenje, a uskrsni stol predstavlja zajedništvo, zahvalnost i slavlje života. Pripreme za ovaj blagdan počinju danima unaprijed, a posebna se pažnja posvećuje izboru namirnica, pripremi jela i tradiciji blagoslova hrane.

SIMBOLIKA HRANE ZA USKRS

U kršćanskoj tradiciji, mnoge uskrsne namirnice imaju religijsko i kulturno značenje:

• Jaja simboliziraju novi život i uskrsnuće, a najpoznatija uskrsna tradicija u Hrvatskoj je bojanje i ukrašavanje jaja, tzv. pisanica.
• Šunka označava kraj posta i uživanje u blagovanju nakon Korizme.
• Hren je simbol patnje i snage, često se poslužuje uz šunku.
• Pinca ili sirnica je slatki kruh s jajima i limunovom koricom, koji predstavlja radost i slatkoću života.

BOGATI USKRSNI STOL

Na uskrsno jutro u hrvatskim se kućama poslužuje blagoslovljena hrana, a na stolu se najčešće nalaze:

• Kuhana šunka u kruhu ili bez njega
• Jaja, kuhana i obojana
• Mladi luk
• Hren, često riban svježi
• Kruh, najčešće domaći
• Pinca (sirnica) – tradicionalni slatki kruh
• Sir i vrhnje (posebno u kontinentalnim krajevima)
• Kolači, poput orehnjače, makovnjače, kuglofa ili pite

Ručak za Uskrs varira ovisno o regiji, no često uključuje pečenje, janjetinu, teletinu ili puricu s mlincima, uz obilje priloga i salata.

PAŽLJIV ODABIR NAMIRNICA

Tijekom uskrsnih blagdana, potrošači u Hrvatskoj sve više vode računa o podrijetlu hrane, kvaliteti i cijeni. Jedan od ključnih čimbenika koji utječu na odluku pri kupnji je činjenica radi li se o domaćem proizvodu – sve više potrošača bira lokalne proizvođače, osobito kada je riječ o šunki, jajima i povrću. Nadalje, važna je kvaliteta namirnica jer potrošači traže meso bez aditiva, domaća jaja i prirodne sastojke. Naravno, gleda se i cijena – zbog inflacije i ekonomskih izazova, cijena igra važnu ulogu, ali se mnogi ipak odlučuju ‘počastiti’ za ovaj blagdan. Kupci obraćaju pažnju i na podrijetlo pa sve veći broj ljudi bira namirnice iz provjerenih izvora, organsku hranu i proizvode bez pesticida ili umjetnih dodataka.

MIRIS DOMAĆIH KOLAČA

Običaj pečenja kolača za Uskrs duboko je ukorijenjen u tradiciju, a svaki kolač koji se priprema ima svoju priču, simboliku i emociju. Osim što je dio bogatog uskrsnog stola, pečenje kolača važan je obiteljski ritual, u kojem često sudjeluju sve generacije.

Kolači su znak da je došao kraj Korizmi i postu, stoga predstavljaju radost, slatkoću života i Božji blagoslov. Recepti se prenose s koljena na koljeno, što kolače čini dijelom obiteljske i kulturne baštine, a u mnogim kućanstvima pečenje kolača znači okupljanje obitelji i druženje uoči Uskrsa. Treba spomenuti i duhovnu i estetsku dimenziju kolača jer često imaju i simbolično značenje (poput uskrsne pince), a osim što su ukusni, stol čine vizualno bogatijim.

Tradicionalni uskrsni kolači po hrvatskim regijama

DALMACIJA

• Pinca (sirnica) – slatki kruh s jajima, šećerom i limunovom koricom, često ukrašen šećerom u prahu
• Fritule – pržene kuglice od tijesta, mirisne i meke, često posute šećerom u prahu
• Kroštule – hrskave trakice prženog tijesta, posute šećerom

SLAVONIJA

• Orahnjača i makovnjača – savijače s bogatim nadjevima od oraha i maka
• Kuglof – mramorni kolač u obliku vijenca, često s grožđicama i limunom
• Pita s domaćim pekmezom – prhko tijesto s punjenjem od šljiva ili marelica

ISTRA I KVARNER

• Pinca – često s dodatkom rakije ili prošeka
• Uskrsni kolač s grožđicama i orasima – aromatičan i bogat, sličan panettoneu
• Šurlice s orasima i medom – jednostavan i starinski desert

ZAGORJE I SREDIŠNJA HRVATSKA

• Zagorska gibanica – slojeviti kolač sa sirom, orasima i makom
• Bučnica (kao slani desert) – ponekad se nudi uz uskrsni doručak
• Medena pita i vanilin kiflice – klasični blagdanski kolači

LIKA I GORSKI KOTAR

• Kolači s domaćim medom – poput medenjaka ili starinskih pita
• Savijače od jabuka ili šumskog voća – često s dodatkom cimeta

Uskrs prodaje, ali samo ako nudi više od proizvoda

Uskrsna kampanja ne bi smjela biti samo akcijska. Najuspješniji proizvođači razmišljaju šire – povezuju emocije, tradiciju, ekologiju i zajedništvo. Potrošači prepoznaju tu autentičnost i nagrađuju je vjernošću.

Uskrs nije samo duhovni blagdan — on je jedan od najvažnijih potrošačkih trenutaka u godini. Trgovine se pune uskrsnim delicijama, ukrasima i poklonima, a potrošači traže vrijednost, kvalitetu i smisao u svemu što kupuju. Kada su u pitanju uskrsni proizvodi, proizvođači trebaju razviti osjetljiv, emocionalno povezan i vrijednosno orijentiran marketinški pristup. Uskrs je blagdan snažno povezan s obitelji, tradicijom, duhovnošću i zajedništvom pa je ključno da marketing proizvođača i trgovaca ne bude isključivo prodajno orijentiran, već autentičan i inspirativan.

Uspješan marketinški pristup za Uskrs karakterizira:

1. Fokus na emocije i obitelj

Uskrs budi emocije – povezivanje s najmilijima, okupljanje za stolom, sjećanja iz djetinjstva. Poruke u kampanji stoga trebaju isticati toplinu doma i obiteljskog okupljanja, zajedničke trenutke poput kuhanja, ukrašavanja i darivanja te vrednovanje tradicije, ali i otvaranje prema novom

2. Isticanje vrijednosti i kvalitete

Kupci u blagdanskim danima traže proizvode dobre kvalitete, s pričom i značenjem. Važno je istaknuti lokalno podrijetlo i domaću proizvodnju, ručni ili tradicionalni način izrade te certifikate (eko, bio, bez glutena, halal, itd.)

3. Održivost i društvena odgovornost

Sve više potrošača želi da proizvodi budu održivo proizvedeni, bez suvišne plastike i ambalaže te u službi zajednice (putem donacija, lokalne podrške).

4. Edukativno-inspirativni sadržaj

Kupci cijene kada brendovi ne prodaju samo proizvod, već i znanje i ideje.

Proizvođači mogu ponuditi:
• Recepte i vodiče – kako ispeći pincu, kako servirati šunku, kako koristiti proizvod
• DIY ideje – ukrašavanje jaja, izrada dekoracija s djecom
• Zanimljivosti o tradicijama Uskrsa u regiji

5. Personalizirane i praktične ponude

Kupci vole kada im se olakša odluka ili kupovina pa su dobra ideja uskrsni paketi – gotove kombinacije proizvoda za blagdanski stol. Poželjni su i proizvodi u malim formatima, idealnim za poklon košarice ili darivanje te popusti na više artikala iz iste kategorije.

6. Ton komunikacije

Kampanja tijekom uskrsnih blagdana treba imati nježan, nenametljiv i topli ton koji pozova obitelj da se okupi u miru oko blagdanskog stola.

Danas kupci ne traže samo proizvod — već i vrijednosti koje on predstavlja. Komunikacija za Uskrs trebala bi biti topla, inspirativna i emocionalno usmjerena, ali i jasno pokazivati vrijednost proizvoda. Ton komunikacije treba biti pozitivan i emocionalan, iskren i nenametljiv te usmjeren na zajedništvo, obitelj i vrijednosti.

U četiri tjedna pred Uskrs prošle godine ostvareno je 1,80 milijardi eura prometa u Trgovini na malo, osim u trgovini motornih vozila i motocikla. Najveći promet zabilježen je na Veliki petak (29.3. 2024.), 97 milijuna eura, a nešto je slabiji bio na Veliki četvrtak.

Prema zadnjim dostupnim podacima, u usporednom periodu ove godine ostvaruje se blagi rast fiskaliziranih računa od 2.10%, porast iznosa fiskaliziranih računa 9.54% te porast iznosa prosječnog računa od 5,75%.

Uz pretpostavku nastavka trenda, procjena je da ćemo ove godine u četiri tjedna pred Uskrs potrošiti više od 1,95 milijardi eura odnosno 9% više u odnosu na prošlu godinu.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prva dva mjeseca ove godine kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao 3,5% u odnosu na isto razdoblje u 2024. godini. Također, u veljači je zabilježen godišnji rast maloprodajnog prometa za 2,6%, čime se nastavlja pozitivan trend – već 23. mjesec zaredom maloprodaja bilježi rast na godišnjoj razini.

S druge strane, na mjesečnoj razini u veljači je zabilježeno blago usporavanje. Ukupni promet svih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine na malo realno je pao za 0,9 % u odnosu na siječanj 2025.

„S obzirom na to da je osobna potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), nastavak rasta maloprodajnog prometa u prvim mjesecima ove godine upućuje na stabilan gospodarski rast i u prvom tromjesečju 2025., unatoč izazovima koje sa sobom nose geopolitičke neizvjesnosti. Uskrs, koji ove godine kalendarski pada kasnije, tradicionalno se povezuje s početkom turističke sezone, što može dodatno utjecati na potrošnju“, komentira Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

Gledajući po grupama proizvoda koje sudjeluju u uskrsnoj potrošnji, u odnosu na travanj prošle godine, od namirnica za pečenje kolača pojeftinili su brašno (0,4%), jaja (0,9%) i šećer (9,1%), a poskupjeli suho voće i orašasti plodovi (12,5%) i čokolada (26%).

Od drugih namirnica koje su česte na blagdanskom stolu, pojeftinili su svinjetina (2%), svježe povrće (1%) i krumpir (9%), smrznuta riba (2,5%) te maslinovo ulje (5%), a poskupjeli janjetina (5%), meso peradi (0,5%), suho ili usoljeno meso (3,3%) i svježa ili rashlađena riba (9,3%). 

I ovih blagdana, kada je moguće, birajmo kvalitetne domaće proizvode označene znakovima prepoznatljivosti Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko koji potvrđuju izvrsnost i podrijetlo. Na taj način izravno potičemo proizvodnju i jačamo konkurentnost hrvatskoga gospodarstva – što je ključna poruka kampanje Kupujmo hrvatsko koju HGK provodi gotovo tri desetljeća.

Uskrs je jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana koji obitelji provode zajedno u slavlju i radosti te, iako se ovaj blagdan diljem svijeta slavi na različite načine, postoji jedna stvar koja je zajednička svim proslavama – hrana. Hrana je ključni dio ovog blagdana ne samo zbog prehrambenih potreba, već i zbog simboličke vrijednosti koju ima za zajednicu i obitelj.

Iako su troškovi života porasli u svakom segmentu, pa su tako i cijene prehrambenih proizvoda značajno više nego lani, potrošači kod kupovine hrane za uskrsnu trpezu nisu skloni pretjeranoj štednji. Uskrs je vrijeme kada se obitelji sastaju kako bi proslavile svoja vjerska uvjerenja i podijelile zajedničko vrijeme.

Hrana je ključni dio tih obiteljskih okupljanja, a izdvajanje više sredstava za kvalitetne sastojke može dodatno obogatiti iskustvo i stvoriti posebne uspomene. Za posebne prigode, poput Uskrsa, obično se želi koristiti najbolje sastojke kako bi se pripremila ukusna hrana koja će zadovoljiti sve članove obitelji i goste. To uključuje kupovinu svježeg mesa, ribe, voća, povrća i drugih namirnica koje su kvalitetne i nutritivno bogate.

Priprema obilnog i ukusnog uskršnjeg obroka može biti način izražavanja ljubavi, brige i gostoprimstva prema obitelji i gostima. Ulaganje u visokokvalitetnu hranu može pokazati važnost koju pridajemo blagdanu i ljudima s kojima ga dijelimo. Brojne obitelji njeguju posebne uskršnje običaje koji se prenose s generacije na generaciju. Korištenje tradicionalnih recepata i priprema hrane može biti važan dio povezivanja s obiteljskom poviješću i naslijeđem, što dodatno obogaćuje iskustvo blagdana.

USKRSNI OBIČAJI

Uskrsni običaji vezani uz hranu u Hrvatskoj su bogati i raznoliki, ovisno o regiji i lokalnim tradicijama. Evo nekoliko uobičajenih običaja: Uskrsni doručak: Uskrsno jutro obično započinje zajedničkim obiteljskim doručkom. Na stolu se često nalazi tradicionalni uskrsni kruh ili pogača, ukrašeni pisanicama, šunka, mladi luk, rotkvica, sir i hren te razni namazi poput maslaca.

Pisanice: Bojanje jaja, poznatih kao pisanice, običaj je koji se provodi diljem Hrvatske. Obitelji zajedno boje jaja koristeći različite tehnike poput voska, boja ili prirodnih materijala poput luka ili cikle. Pisanice se kasnije koriste za dekoraciju stola ili kao pokloni prijateljima i obitelji.

Bakalar: Bakalar je jedno od najčešćih jela koje se konzumira na Uskrs u Hrvatskoj, osobito u primorskim regijama. Bakalar na bijelo ili bakalar na crveno (pripremljen s rajčicom i crvenim paprikama) tradicionalna su jela koja se pripremaju za uskrsni ručak.

Janjetina: U unutrašnjosti Hrvatske, janjetina je često glavno jelo za uskrsni ručak. Pečena ili kuhana janjetina poslužuje se s raznim prilozima poput krumpira, mladog luka i salata.

Kolači: Uskrsni kolači su također neizostavan dio proslave. Torte od mrkve, makovnjače, orahnjače i razne vrste kolača s voćem često se pripremaju za slatki završetak uskrsnog obroka.

Riba: Riba također ima važno mjesto na uskrsnom stolu, posebno u obalnim regijama. Osim bakalara, riblji specijaliteti poput ribljih juha, brudeta ili pržene ribe često su dio uskrsne trpeze.

RIBA I USKRSNO RAZDOBLJE

Zašto je riba važna u uskrsnom razdoblju? Riba ima posebno mjesto na uskrsnom stolu, posebno u kršćanskoj tradiciji. Postoje različita tumačenja zašto je riba važna za Uskrs, ali jedno od najčešćih objašnjenja je simbolika vezana uz Isusa Krista. Krist je svoje učenike često uspoređivao s ribarima, a riba je također bila jedan od prvih simbola kršćanstva.

Osim toga, u mnogim kulturama riba je simbol posta i suzdržavanja, što odgovara razdoblju korizme koje prethodi Uskrsu. Tako riba postaje prikladan izbor za uskrsni stol kao simbol prelaska iz korizme u blagdan Uskrsa.

KOJU RIBU KUPITI

Pri odabiru ribe za Uskrs, važno je uzeti u obzir nekoliko faktora. Prvo, potražite svježu ribu, po mogućnosti iz lokalnih ribarskih zajednica ili provjerenih trgovina morskom hranom. Osim svježine, razmislite o preferencijama i potrebama gostiju – neki preferiraju bijelu ribu poput bakalara ili oslića dok drugi vole masnije ribe poput lososa ili skuše. Također je važno razmotriti način pripreme ribe. Tradicionalni recepti poput bakalara na bijelo ili riblje juhe često su omiljeni izbori za uskrsni ručak. U konačnici, ključ uspješne uskrsne kupovine leži u pažljivom planiranju i odabiru kvalitetnih sastojaka. Uz malo truda i pažnje, uskrsni stol može postati mjesto radosti, zajedništva i slavlja.

Prošle smo godine za vrijeme uskrsnih blagdana, koje smo prvi puta proveli u lockdownu radi koronavirusa, potrošili 1,194 milijardi kuna što je za 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

„Koliko ćemo potrošiti ove godine ovisit će također o epidemiološkoj situaciji u zemlji, ali i okolnim zemljama jer Uskrs obično predstavlja i početak turističke predsezone i povećanog broja turista u Hrvatskoj. Ove je godine teško procijeniti kretanja, kako u trgovini tako i u turizmu, s obzirom na neizvjesnu epidemiološku sliku koja se mijenja iz dana u dan. U svakom slučaju pozivamo sve građane da se u skladu sa svojim mogućnostima odluče na kupovinu što više domaćih proizvoda jer kupnjom hrvatskog jačamo domaće gospodarstvo, a to je u ovim izazovnim vremenima potrebno više nego ikada prije“, poručio je potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher dodavši kako HGK godinama promovira kupnju domaćih proizvoda kroz akciju „Kupujmo hrvatsko“.

Iz Komore poručuje kako je upravo koronakriza pokazala koliko su dostatni vlastiti resursi nužni za samoodrživost, a posebno se to odnosi na poljoprivredu. „To konkretno znači da moramo čuvati vlastite resurse i razvijati ih i zato je važno da svi građani osvijeste da kupnjom domaćih proizvoda čine višestruko dobro. Pomažu jačanju domaćeg gospodarstva u cjelini, ruralnom razvoju i opstanku sela i  malih proizvođača, a u konačnici možemo reći da su domaći proizvodi i zdraviji jer su lokalni pa samim time i sezonski i svježiji što je krajnjem potrošaču i važno.

Na blagdanskom će se stolu ovih blagdana, među ostalim proizvodima, tradicionalno naći jaja, šunka, mladi luk i hren, a za uskrsni ručak pripremat će se janjetina, odojak ili purica. „Uskrsna se košarica tradicionalno dijeli u kategorije; skromna, srednja i bogata, a razlika u ove tri košarice nalazi se u njenom sadržaju odnosno vrsti i cijeni glavnih namirnica u košarici. Točnije, ribi i mesu te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su gotovo kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i u malo manjoj mjeri u srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni“, pojasnila je voditeljica Odjela za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.

Bogata košarica, u skladu s tradicijom, sadržava malo skuplju ribu i meso kao što su bakalar, šunka i janjetina, dok srednja sadržava oslić, rolanu šunku i odojak, a skromna to zamjenjuje povoljnijim namirnicama kao što su srdele i svinjska lopatica.