Pritom je vanjskotrgovinski deficit iznosio 17,7 milijardi eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 56,5 posto.

Prema podacima DZS-a, u članice EU-a u prvih 11 mjeseci prošle godine izvezeno je robe u vrijednosti 15,3 milijarde eura, što je 5,8 posto više u odnosu na isto razdoblje 2024., dok je izvoz u nečlanice EU-a porastao za 3,2 posto, na 7,7 milijardi eura.

Uvoz iz članica EU-a, pak, porastao je u prvih 11 lanjskih mjeseci za 1,1 posto na godišnjoj razini, na 31,4 milijarde eura, dok je uvoz iz nečlanica iznosio 9,3 milijarde eura, uz rast od 11,3 posto.

DZS je objavio i privremene podatke o robnoj razmjeni za prvih deset mjeseci 2025. godine.

Ukupan izvoz iznosio je 21 milijardu eura, što je šest posto više nego u istom razdoblju 2024., dok je uvoz porastao za 4,2 posto, na 37,4 milijardi eura. Time su tek blago revidirani prvi podaci za listopad objavljeni 9. prosinca, po kojima je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih deset mjeseci 2025. na godišnjoj razini porasla za 5,9 posto, dok je vrijednost uvoza iznosila 37,3 milijarde eura, uz rast od 3,8 posto.

Prema najnovijim podacima, vanjskotrgovinski deficit je od siječnja do listopada 2025. iznosio 16,4 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,1 posto.

Kada je riječ o glavnim vanjskotrgovinskim partnerima, u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci hrvatski izvoz u Njemačku skočio je za 12,8 posto, na 2,7 milijardi eura. Istovremeno, hrvatski uvoz iz tog najvećeg europskog gospodarstva porastao je za 5,9 posto, na 5,5 milijardi eura.

Vrijednost hrvatskog izvoza u Sloveniju je u deset mjeseci 2025. porasla za 12,3 posto u odnosu na prvih deset mjeseci 2024. godine, na 2,5 milijardi eura, dok je istovremeno vrijednost hrvatskog uvoza iz Slovenije porasla za 5,5 posto, na 4,5 milijardi eura.

Nadalje, za 6,6 posto skočila je vrijednost izvoza iz Hrvatske u Italiju, na 2,4 milijarde eura, dok je hrvatski uvoz iz te zemlje pao za 9,6 posto, na 4,4 milijarde eura. (Hina)

Pritom je vanjskotrgovinski deficit iznosio 16,3 milijarde eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 56,2 posto.

Prema podacima DZS-a, u članice EU-a u prvih deset mjeseci ove godine izvezeno je robe u vrijednosti 13,9 milijardi eura, što je 6,7 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je izvoz u nečlanice EU-a porastao za 4,4 posto, na sedam milijardi eura.

Uvoz iz članica EU-a, pak, porastao je u prvih deset mjeseci ove godine za 1,6 posto na godišnjoj razini, na 28,7 milijardi eura, dok je uvoz iz nečlanica iznosio 8,5 milijardi eura, uz rast od 11,9 posto.

DZS je objavio i privremene podatke o robnoj razmjeni za prvih devet mjeseci ove godine. 

Ukupan izvoz iznosio je 18,5 milijardi eura, što je 5,7 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 4,1 posto, na 33,4 milijardi eura. Time su blago revidirani prvi podaci za rujan objavljeni 7. studenoga, po kojima je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih devet mjeseci iznosila 18,5 milijardi eura ili 5,5 posto više, a uvoz 33,6 milijardi eura ili 4,6 posto više na godišnjoj razini. 

Prema najnovijim podacima, vanjskotrgovinski deficit je od siječnja do rujna 2025. iznosio 14,9 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 55,4 posto.

Kada je riječ o glavnim vanjskotrgovinskim partnerima, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci hrvatski izvoz u Njemačku skočio je za 12,6 posto, na 2,4 milijarde eura. Istovremeno, hrvatski uvoz iz tog najvećeg europskog gospodarstva porastao je za 5,8 posto, na 4,9 milijardi eura.

Vrijednost hrvatskog izvoza u Sloveniju je u devet mjeseci 2025. porasla za 13,2 posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, na 2,19 milijardi eura, dok je istovremeno vrijednost hrvatskog uvoza iz Slovenije porasla za 4,1 posto, na 3,96 milijardi eura.

Nadalje, za 7,3 posto skočila je vrijednost izvoza iz Hrvatske u Italiju, na 2,14 milijardi eura, dok je hrvatski uvoz iz te zemlje pao za 10,5 posto, na 3,97 milijardi eura. (Hina)

Pritom je vanjskotrgovinski deficit iznosio 11,7 milijardi eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 55,4 posto.

Prema podacima DZS-a, u članice EU-a u prvih sedam mjeseci ove godine izvezeno je robe u vrijednosti 9,7 milijardi eura, što je 4,6 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je izvoz u nečlanice EU-a porastao za 2,4 posto, na 4,8 milijardi eura.

Uvoz iz članica EU-a porastao je u prvih sedam mjeseci ove godine za 0,3 posto na godišnjoj razini, na 20,2 milijardi eura, dok je uvoz iz nečlanica iznosio gotovo šest milijardi eura, što je rast od 13,9 posto.

U pola godine dvoznamenkasti rast izvoza u Njemačku i Sloveniju i pad uvoza iz Italije

DZS je objavio i privremene podatke o robnoj razmjeni za prvih šest mjeseci ove godine. Ukupan izvoz iznosio je 12,3 milijarde eura, što je 6,5 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 4,2 posto, na 22,4 milijarde eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 10,1 milijardu eura, a pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do lipnja ove godine bila je 54,9 posto.

Kada je riječ o glavnim vanjskotrgovinskim partnerima, u pola godine hrvatski izvoz u Njemačku skočio je za 11,3 posto, na 1,6 milijardi eura. Istovremeno, hrvatski uvoz iz tog najvećeg europskog gospodarstva porastao je za 4,4 posto, na 3,2 milijarde eura.

Vrijednost hrvatskog uvoza iz Italije je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci pala za 14,4 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, na 2,6 milijardi eura, dok je hrvatski izvoz u Italiju skočio za 6,1 posto, na 1,46 milijardi eura.

Nadalje, za 14,3 posto skočila je vrijednost izvoza iz Hrvatske u Sloveniju, na 1,48 milijardi eura, dok je hrvatski uvoz iz te zemlje porastao za 6,5 posto, na 2,6 milijardi eura. (Hina)

Prema podacima DZS-a, u članice EU-a u prvih pet mjeseci ove godine izvezeno je robe u vrijednosti 6,8 milijardi eura što je 5,9 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je izvoz u nečlanice EU-a porastao za 4,1 posto, na 3,4 milijarde eura.

Uvoz iz članica EU-a pao je u prvih pet mjeseci ove godine za 2,7 posto na godišnjoj razini, na 14 milijardi eura, dok je uvoz iz nečlanica iznosio 4,1 milijardu eura, što je rast od 13,2 posto.

DZS je danas objavio i privremene podatke o robnoj razmjeni za prva četiri mjeseca ove godine.  Ukupan izvoz iznosio je 8,2 milijarde eura, što je 6,8 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 5,1 posto, na 14,7 milijardi eura. (Hina) 

Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2024. iznosio je oko 19 milijardi eura te se povećao u odnosu na 2023. za oko 13 posto, odnosno za oko dvije milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom u 2024. smanjena je na 56 posto, dok je u 2023. iznosila oko 58 posto.

Iz DZS-a napominju kako prerađivačka industrija ima najveći utjecaj na porast izvoza i uvoza. Naime, u ukupnom izvozu u 2024. prerađivačka industrija ima udio od oko 85 posto i u odnosu na 2023. ostvarila je porast izvoza za pet posto, na 20,4 milijarde eura, dok je u ukupnom uvozu, s udjelom od oko 87 posto, ostvarila porast od 9,4 posto, na 37,5 milijardi eura.

Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), u sektoru strojevi i prijevozna sredstva ostvarene su najveće vrijednosti hrvatskog izvoza i uvoza. Izvoz tog sektora, kako navode iz DZS-a, u 2024. je iznosio oko šest milijardi eura i čini oko 24 posto ukupnog izvoza, dok je u istom razdoblju uvoz iznosio oko 12 milijardi eura i imao je udio od oko 27 posto.

Njemačka i Slovenija najvažniji partneri iz EU

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU, a u 2024. je robna razmjena s članicama EU činila oko 65 posto ukupnog izvoza, koji je u odnosu na 2023. porastao za 1,1 posto, na 15,7 milijardi eura.

Istodobno je uvoz iz drugih država članica EU-a u 2024., koji čini oko 79 posto ukupnog uvoza, porastao za 10,6 posto u odnosu na 2023. godinu, na 33,7 milijardi eura.

U 2024. najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a su, Njemačka i Slovenija. Njemačka je zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2024., s udjelom u ukupnom izvozu od oko 12 posto te s porastom izvoza za 2,3 posto, na 2,9 milijardi eura. Uvoz iz Njemačke je porastao devet posto, na 6,2 milijarde eura.

Izvoz u Sloveniju je porastao 2,5 posto, na 2,6 milijardi eura, a uvoz iz te zemlje je povećan za 11,1 posto, na 5,1 milijardu eura.

Konačni podaci DZS-a pokazuju da je u 2024. robna razmjena s trećim zemljama činila oko 35 posto ukupnog izvoza, koji je u usporedbi s prethodnom godinom porastao za oko 14 posto. Istodobno, robna razmjena s trećim zemljama čini oko 21 posto ukupnog uvoza, koji je na istoj razini kao u 2023. godini.

Izvan EU-a u 2024. najviše je robe izvezeno u Bosnu i Hercegovinu, a udio u ukupnom izvozu bio je oko 11 posto. U odnosu na 2023. izvoz u Bosnu i Hercegovinu porastao je za oko 17 posto, pokazuju konačni podaci DZS-a. (Hina)

Pritom je vanjskotrgovinski deficit iznosio 2,9 milijardi eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 58 posto.

Prema podacima DZS-a, u članice EU-a u prva dva mjeseca je izvezeno robe u vrijednosti od 2,6 milijardi eura, što je 7,3 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je izvoz u nečlanice EU-a porastao za 14,1 posto, na 1,4 milijarde eura.

Uvoz iz članica EU-a porastao je u prva dva mjeseca ove godine za 2,2 posto na godišnjoj razini, na 5,2 milijarde eura, dok je uvoz iz nečlanica iznosio 1,6 milijardi eura, što je rast od 37,2 posto.

DZS je u srijedu objavio i privremene podatke o robnoj razmjeni za siječanj 2025. godine. Ukupan izvoz iznosio je 1,9 milijardi eura, što je 11,4 posto više nego u siječnju lani, dok je uvoz porastao za 11,5 posto, na 3,3 milijarde eura.

Tako je vanjskotrgovinski deficit iznosio 1,4 milijarde eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 58,4 posto. (Hina)

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 16,7 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom 56,6 posto. U jedanaest mjeseci 2023. pokrivenost je iznosila 57,6 posto.

Prema prvim podacima DZS-a, u članice EU-a u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezeno je robe u vrijednosti 14,3 milijardi eura ili 0,2 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine. Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 7,4 posto, na 30,2 milijarde eura.

Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira rast od 10,8 posto, na 7,4 milijarde eura, uz istodobni pad robnog uvoza za 2,5 posto, na 8,3 milijarde eura.

DZS je u četvrtak objavio i druge, korigirane podatke o robnoj razmjeni za prvih deset mjeseci 2024. godine koji pokazuju da je izvoz u odnosu na isto razdoblje 2023. porastao za četiri posto posto, na 19,7 milijardi eura, a uvoz za 5,2 posto, na 35,1 milijardu eura. 

Prema revidiranim podacima vanjskotrgovinski deficit u prvih deset mjeseci prošle godine je iznosio 15,4 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,2 posto. (Hina) 

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 15,4 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 56,1 posto. U prvih deset mjeseci lani pokrivenost je iznosila 56,8 posto.

Prema prvim podacima DZS-a, u članice EU-a u prvih deset mjeseci ove godine izvezeno je robe u vrijednosti 12,98 milijardi eura ili 0,2 posto više nego u istom razdoblju lani. Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 7,7 posto, na 27,4 milijarde eura.

Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira rast od 11 posto, na 6,7 milijardi eura, uz istodobni pad robnog uvoza za 4,2 posto, na 7,6 milijardi eura.

DZS je u ponedjeljak objavio i druge, korigirane podatke o robnoj razmjeni za prvih devet mjeseci ove godine koji pokazuju da je izvoz u odnosu na isto razdoblje 2023. porastao za 3,5 posto, na 17,5 milijardi eura, a uvoz za 4,9 posto, na 31,4 milijarde eura. 

Prema revidiranim podacima vanjskotrgovinski deficit u prvih devet mjeseci ove godine je iznosio 13,9 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 55,6 posto. (Hina) 

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 11,2 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom 54,9 posto. U prvih sedam mjeseci lani pokrivenost je iznosila 56,6 posto, navodi se u izvješću, objavljenom u petak.

Prema prvim podacima DZS-a, u članice EU-a u prvih sedam mjeseci ove godine je izvezeno roba u vrijednosti od devet milijardi eura ili 1,9 posto manje nego u istom razdoblju lani. Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 8,7 posto, na 19,5 milijardi eura.

Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira rast od 11,9 posto, na 4,6 milijarde eura, uz istodobni pad robnog uvoza za pet posto, na 5,3 milijarde eura.

DZS je u petak objavio i druge, korigirane podatke o robnoj razmjeni za prvih šest mjeseci ove godine, koji pokazuju da je izvoz u odnosu na isto razdoblje 2023. pao za 0,1 posto, na 11,5 milijardi eura, dok je uvoz  porastao za 4,7 posto, na 21,2 milijarde eura. 

Prema revidiranim podacima, vanjskotrgovinski deficit u prvih šest mjeseci ove godine je iznosio 9,7 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 54,2 posto. (Hina)

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 2,6 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom 57,8 posto. U prva dva mjeseca lani pokrivenost je iznosila 55,9 posto.

Prema prvim podacima DZS-a, u članice EU-a u prva dva mjeseca ove godine je izvezeno roba u vrijednosti 2,4 milijarde eura ili 1,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 5,6 posto, na pet milijardi eura.

Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira rast od 4,9 posto, na 1,2 milijarde eura, uz istodobni pad robnog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a, za 22,2 posto, na 1,1 milijardu eura.

DZS je danas objavio i druge, korigirane podatke o robnoj razmjeni za siječanj ove godine koji pokazuju da je izvoz u odnosu na siječanj 2023. porastao za 1,8 posto, na 1,7 milijardi eura, dok je uvoz pao za 3,1 posto, na 2,9 milijardi eura.

Prema novim podacima, vanjskotrgovinski deficit u siječnju ove godine je iznosio 1,2 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 58,5 posto. (Hina)