Lani su ti poduzetnici ostvarili 737,8 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je rast od 39 posto prema godini prije, a ukupni su im rashodi porasli za 24,8 posto, na 724,2 milijuna kuna.

Njihova dobit lani je iznosila 59,8 milijuna kuna, što je 172,5 posto više nego godinu ranije, dok je gubitak iznosio 51,1 milijun kuna ili 30,6 posto manji. Pritom je njih 165 ili 62,5 posto ostvarilo dobit, a 99 ili 37,5 posto od ukupnog broja gubitak.

To znači da su vinari, kako pokazuju podaci Fine, iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 8,7 milijuna kuna, za razliku od 2020. kada je ostvaren neto gubitak od 51,7 milijuna kuna.

Podaci Fine pokazuju da je u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa u 2021. ostvaren pozitivan trgovinski saldo od 25 milijuna kuna. Uvoz je smanjen za 15,9 posto, na 11,4 milijuna kuna, a izvoz je povećan za 31,3 posto, na 36,4 milijuna kuna.

Ti su poduzetnici, kako se navodi, zapošljavali 1.246 djelatnika, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 1,4 posto. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u proizvodnji vina od grožđa u 2021. godini iznosila je 5.485 kuna, što je za 6,4 posto više u odnosu na prethodnu godinu te za 13,6 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (6.350 kuna).

Među 264 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa, najveće ukupne prihode ostvarila je Agrolaguna iz Poreča, u iznosu od 126,6 milijuna kuna. 

Na drugom mjestu liste top pet poduzetnika po ostvarenim prihodima su Đakovačka vina (40,8 milijuna kuna), zatim Vinoplod-vinarija s 31,8 milijuna kuna, Zlatan otok s 23,8 milijuna kuna i Krauthaker s 20,4 milijuna kuna.

Najveću dobit razdoblja u 2021. u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa iskazala je Mladina plus iz Jastrebarskog, u iznosu od 4,9 milijuna kuna (u 2020. su ostvarili gubitak od 3,4 milijuna kuna).

S dobiti poslovalo 66,4 posto proizvođača grožđa

Podaci Fine pokazuju da je u djelatnosti uzgoja tj. proizvodnji grožđa u 2021. poslovalo 119 poduzetnika, koji su zapošljavali 820 radnika. Oni su iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat od 27,6 milijuna kuna, za razliku od godine ranije kada su ostvarili neto gubitak od 45,1 milijun kuna.

Od ukupnog broja poduzetnika u djelatnosti uzgoja grožđa, s dobitkom je poslovalo njih 79 ili 66,4 posto.

Ukupni ostvareni prihodi poduzetnika u proizvodnji grožđa lani su iznosili 404 milijuna kuna, što je povećanje od 21,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni rashodi smanjeni su za 0,9 posto, na 372,7 milijuna kuna.

Dobit razdoblja povećana je za 209,9 posto, na 42,9 milijuna kuna, dok je gubitak razdoblja smanjen za 74 posto, na 15,3 milijuna kuna.

U djelatnosti uzgoja grožđa izvoz je lani povećan za 11,2 posto, na 18,1 milijun kuna, uvoz za 27,1 posto, na 13 milijuna kuna, a trgovinski suficit smanjen za 16 posto u odnosu na 2020. godinu i iznosi 5 milijuna kuna.

U djelatnosti uzgoja grožđa prosječna mjesečna neto plaća lani je iznosila 5.256 kuna, što je 4,6 posto više u odnosu na 2020. godinu.

Kod poduzetnika čija je pretežita djelatnost uzgoj grožđa, najveće prihode lani su ostvarili Iločki podrumi, u iznosu od 71,9 milijuna kuna. Slijede Erdutski vinogradi s 38,4 milijuna kuna prihoda, Blato 1902 s 31,6 milijuna kuna, Dalmacijavino s 26,9 milijuna kuna i Saints Hills s 25,2 milijuna kuna.

Najveću dobit razdoblja u prošloj godini ostvarilo je Dalmacijavino, u iznosu od 11,5 milijuna kuna, za razliku od prethodne godine kada su iskazali gubitak razdoblja od 5 milijuna kuna.

Analiza investicija pokazuje povećanje investicija u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa za 14,7 posto, a u djelatnosti uzgoja grožđa povećanje za 78,7 posto, pokazuju podaci Fine. (Hina)

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izjavila je na sjednici Vlade da je Ministarstvo u cilju efikasnije primjene Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. do 2023. pristupilo izradi nacrta četvrtih izmjena i dopuna programa. 

Kako je navela, izmjenama i dopunama prestaje provedba kriznih mjera Destilacija vina u kriznim slučajevima i Potpora za krizno skladištenje vina, jer se stanje na tržištu vina, koje je bilo posljedica dviju pandemijskih godina, popravilo kroz dvije jako dobre turističke sezone, a višak vina koji je tada akumuliran riješen je i kroz dvije navedene mjere.

Takožer, kako je navela ministrica, radi efikasnije provedbe Nacionalnog programa u financijskoj godini 2022. i 2023. mjere će se provoditi bez povećanog intenziteta potpore, uz izmijenjene kriterije za rangiranje u mjeri Restrukturiranje i konverzija vinograda i mjeri Ulaganja u vinarije.

Naime, zbog velikog broja prijava podnesenih na javni poziv za dodjelu sredstava pomoći za te dvije mjere, koji je dijelom uvjetovan povećanim intenzitetom potpore, raspoloživa sredstava Nacionalnog programa nisu dostatna, zbog čega se u obje mjere sada uvodi novi kriterij bodovanja za one korisnike koji po prvi puta sudjeluju u pojedinoj  mjeri.

Nadalje, metoda za definiranje troškova u mjeri Restrukturiranje i konverzija vinograda uređuje se na način da se primjenjuje metoda standardne veličine jediničnih troškova te će se znatno ubrzati i pojednostaviti postupak obrade.

Inače, ukupna sredstva za 2022. godinu u iznosu od 83,19 milijuna kuna planirana su u državnom proračunu i nisu mijenjana u odnosu na 2021. godinu. Pritom je iz proračuna planiran iznos od 1,95 milijuna kuna, a EU potpore iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi 81,24 milijuna kuna. (Hina) 

Lani su ti poduzetnici ostvarili 529,1 milijun kuna ukupnih prihoda, što je pad od 21,1 posto. Istodobno, ukupni su im rashodi pali za 14,8 posto, na 580,3 milijuna kuna.

Njihova dobit razdoblja lani je iznosila 21,8 milijuna kuna, što je 51 posto manje nego godinu ranije, dok je gubitak iznosio 75,2 milijuna kuna i bio je 35,1 posto veći. Pritom je njih 131 ili 51,6 posto ostvarilo dobit, a 123 ili 48,4 posto gubitak.

To znači da su vinari, kako pokazuju podaci Fine, iskazali negativan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 53,5 milijuna kuna, što je gotovo pet puta veći neto gubitak u odnosu na 2019. godinu kada je iznosio 11,3 milijuna kuna.

Podaci Fine pokazuju da je u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa u 2020. ostvaren pozitivan trgovinski saldo od 11,8 milijuna kuna. Uvoz je smanjen za 8,6 posto, na 14,1 milijun kuna, a izvoz za 4,1 posto, na 25,9 milijuna kuna.

Ti su poduzetnici, kako se navodi, zapošljavali 1.223 radnika, što je u odnosu na 2019. pad za 2,1 posto. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u proizvodnji vina od grožđa u 2020. je iznosila 5.228 kuna, što je za 0,4 posto manje u odnosu na prethodnu godinu te za 12,4 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini države, koja je iznosila 5.971 kunu.

Među 254 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa, najveće ukupne prihode ostvarila je Agrolaguna iz Poreča, u iznosu od 92,3 milijuna kuna.

S dobiti poslovalo 63 posto proizvođača grožđa

Podaci Fine pokazuju da je u djelatnosti uzgoja grožđa, tj. proizvodnji grožđa u 2020. poslovalo 119 poduzetnika koji su zapošljavali 868 radnika. Oni su iskazali negativan financijski rezultat od 42,7 milijuna kuna, za razliku od godine ranije kada su ostvarili neto dobit od 28,3 milijuna kuna.

Od ukupnog broja poduzetnika u djelatnosti uzgoja grožđa, s dobitkom je poslovalo njih 63 posto ili njih 75.

Ukupni ostvareni prihodi poduzetnika u proizvodnji grožđa lani su iznosili 354,3 milijuna kuna, što je smanjenje od 18,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni rashodi su smanjeni za dva posto, na 395,4 milijuna kuna.

Dobit proizvođača grožđa lani je smanjena dobit razdoblja za 61,9 posto, na 16,3 milijuna kuna, dok je gubitak razdoblja četiri puta veći u odnosu na 2019. godinu i iznosi 59,1 milijun kuna.

U djelatnosti uzgoja grožđa izvoz je smanjen za 16,6 posto, na 16,2 milijuna kuna, uvoz za 5,5 posto, na 11,6 milijuna kuna. U djelatnosti uzgoja grožđa prosječna mjesečna neto plaća lani je iznosila 5.088 kuna, što je 1,3 posto više u odnosu na 2019. godinu. Kod poduzetnika čija je pretežita djelatnost uzgoj grožđa, u 2020. godini Iločki podrumi su ostvarili najveće prihode, u iznosu od 62,1 milijun kuna.

Analiza investicija pokazuje smanjenje investicija u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa za 71,3 posto, a u djelatnosti uzgoja grožđa povećanje za 2,9 posto, pokazuju podaci Fine. (Hina) 

Članica uprave i direktorica marketinga i izvoza Iločkih podruma Karmela Tancabel uvela je poslovne partnere, medije i prijatelje Iločkih podruma u priču o Suhom zlatu Principovca. Predsjednik Uprave Antonijo Kraljević pozdravio je sve prisutne, a zatim je Karmela Tancabel tradicionalno održala prezentaciju i degustaciju.

>LINIJA SUHIH VRHUNSKIH VINA

Nova berba 2020 već sada obećava mnogo budući da je možemo opisati kao jednu od ljepših i manje zahtjevnih vinogradarskih godina. Stoga su Iločki podrumi vrhunska vina ove berbe postavili za vertikalno kušanje uz bok velikim vinima njihove kolekcije.

Pokraj vrhunskih vina Graševine, Chardonnayja i Traminca, uzvanici su premijerno uživali i u Grand kolekciji. Radi se o velikim vinima, Graševini, Chardonnayju i Tramincu najboljih godišta, prikladno upakiranima u magnum boce atraktivnog dizajna i stavljena na tržište u limitiranim edicijama.

Vina su kušana sljedećim redoslijedom:

1. Graševina vrhunska 2020
2. Graševina Grand Collection 2018
3. Graševina Velika Berba 2011
4. Chardonnay vrhunski 2020
5. Chardonnay Grand Collection 2018
6. Traminac vrhunski 2020
7. Traminac Grand Collection 2019

Kako bi pokazali da zlata Iločkih podruma nisu samo suha, za kraj je sačuvan poluslatki Traminac Principovac 2019. Osim oduševljenja uzvanika dobio je i prestižna priznanja prije samo nekoliko dana na natjecanju Sélections Mondiales des Vins Canada među više od 1900 prijavljenih vina iz 32 zemlje svijeta osvojio i zlatnu medalju i titulu Best of show.

Prezentacija vina prošla je interaktivno, većina se uzvanika uključila kako bi podijelili svoje dojmove o vinu i davali konkretne sugestije za određena vina Iločkih podruma.

Kao apsolutna zvijezda večeri bilo je to najnagrađivanije vino Iločkih podruma, Graševina iz berbe 2018, ovaj put u ruhu premijerno predstavljene Grand kolekcije. Da je Graševina Grand Collection 2018 uistinu veliko vino potvrđuju domaća i svjetska priznanja vinskih stručnjaka, kao što je zlatna medalja s International Wine Challengea u Londonu 2020 godine, brončana medalja s Decantera 2020, kao i šampionska titula u kategoriji bijelih suhih i polusuhih vina na Sabatini 2020.

U istom ruhu Grand Collectiona predstavljeni su Chardonnay iz berbe 2018 i Traminac iz berbe 2019 koji su također potvrdili svoj status velikih vina, ovaj put na nepcima uzvanika.

Ove se godine ponovno kušala i neizostavna Graševina Velika berba 2011, vino Iločkih podruma s najljepšom pričom, staro 10 godina, koje još se još uvijek uspješno razvija i ide prema svom vrhuncu.

1 od 32

Očekivano, uzvanici su s posebnim oduševljenjem komentirali Tramince Iločkih podruma. Od vrhunskih vina nove berbe 2020 Traminac je bez sumnje pokupio najviše pohvala kao vino koje je već sada optimalno te s odličnim potencijalom dozrijevanja u boci.

Berba 2020 s obzirom na činjenicu da je ta vinogradarska godina gotovo školski, je možda i nova 2011. No ispit vremena će tek pokazati kako će se Graševina, Chardonnay i Traminac vrhunski pokazati nekim budućim vremenima.

LINIJA SUHIH VRHUNSKIH VINA

Vina za posebne prilike!

Opis kategorije: Vrhunska suha bijela vina, dobivena od ručno ubranog grožđa s jedinstvenog vinogradarskog položaja Principovac.  Intenzivna, bogata i elegantna vina s naglašenim sortnim karakteristikama, snažnog su tijela s velikim potencijalom za čuvanje i dodatno dozrijevanje u boci. Idealna su za svečane prilike, uz fine sireve, jela od bijelog mesa, slatkovodnu i morsku ribu. 

LINIJA GRAND COLLECTION

Vina za posebne i velike trenutke!

Opis kategorije: Vina naše Grand kolekcije stvaramo samo od najboljeg ručno ubranog grožđa s položaja Principovac, koji je od davnina prepoznat kao terroir za velika vina. Blagost reljefa, cjelodnevna osunčanost i povoljan utjecaj zračnih struja s Dunava, iskustvo uz inovativan pristup i posebnu brigu naših enologa ovim vinima daju jedinstven karakter, eleganciju te svjetski priznatu kvalitetu.

LINIJA PRINCIPOVAC

Vina za uživanje!

Linija poluslatkih vrhunskih vina Principovac posebna su vina koja proizvodimo u ograničenim količinama, a nastaju kasnijim branjem najzdravijeg grožđa na probranim dijelovima položaja Principovac. Vina se njeguju i odležavaju uz posebnu pažnju enologa u našem podrumu, a vrijednost istih znaju prepoznati istinski znalci i gurmani U mirisu i okusu kompleksna, snažnog tijela s dugim završetkom. Izvrstan su pratitelj odabranim, sofisticiranim i svečanim jelima, finim sirevima, suhim voćem i desertima. Vina koja nikog ne ostavljaju ravnodušnim i koja za uživanje često ne traže pratitelja u hrani.

U vinogradima poljoprivrednih kompanija Fortenova grupe započela je ovogodišnja berba grožđa na gotovo 1.300 hektara vinograda. U Vinima Belje i Vupiku u Hrvatskom Podunavlju primarno se bere graševina, a u Vinima Laguna u Istri malvazija. Prema procjenama vinogradara ovogodišnja berba će biti jako dobra jer su vremenski uvjeti na obje lokacije bili pogodni za lozu, a do sredine listopada planira se ubrati više od 13 milijuna kilograma grožđa.

Andrej Dean, izvršni direktor Fortenova grupe za poljoprivredu i predsjednik Uprave Belja plus, istaknuo je: “Naše tri kompanije Belje, Vupik i Agrolaguna zajedno proizvedu oko 10 milijuna litara vina godišnje, što je 15% godišnje proizvodnje vina u Hrvatskoj. U svim našim vinogradima i vinarijama fokusirani smo na proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, a najznačajniji smo proizvođači graševine i malvazije, dvije najprodavanije vinske sorte koje čine 1/3 ukupne prodaje svih vina u Hrvatskoj. Ovu godinu su nam obilježile i brojne nagrade za vino, jer smo do sada na svim relevantnim domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima za sva tri brenda Vina Belje, Vina Laguna i Goldschmidt osvojili 54 medalje, od kojih je 21 zlatna i dvije šampionske titule.”

Prema predviđanjima vinogradara svi pokazatelji ovogodišnje berbe su dobri, visoke temperature u lipnju i nešto više kiše u srpnju nisu značajnije utjecale na lozu. Toplo i sunčano vrijeme prošlog tjedna diglo je količine šećera u grožđu pa su vinogradari krenuli u berbu punom parom.

Kako ističe Marijan Knežević, voditelja razvoja vinarstva u Vinima Belje: “Zdravstveno stanje, kako ubranog grožđa, tako i onog koje je na trsu je odlično i mi očekujemo jednu jako dobru berbu. Obrađujemo 564 hektara vinograda i do sada smo obrali pinot crni, chardonnay i još nekoliko sorti koje su nam bitne za proizvodnju pjenušaca, koji su novost u našem vinskom asortimanu. Graševina nam je najvažnija sorta, koju proizvodimo u nekoliko linija, pa će njena berba i najduže trajati jer radimo selektivnu berbu za pojedine kategorije kvalitete. Prema našim procjenama redovna berba će trajati tridesetak dana nakon čega će u vinogradu ostati graševina namijenjena za premium i Goldberg liniju.“

Slično je i u vinogradima vukovarskog Vupika koji obrađuje 120 hektara vinograda na poznatoj poziciji Goldschmidt iznad Dunava u neposrednoj blizini Muzeja vučedolske kulture. Enolog Vupika, Marijan Papak naglašava „Graševina je i nama najznačajnija sorta pa ćemo za potrebe naše proizvodnje vina otkupljivati i grožđe kooperanata s ovog područja. U berbi imamo oko četrdesetak iskusnih berača jer zbog konfiguracije terena i tipa nasada većinu vinograda beremo kombajnima. U Srijemu, koji je poznat vinogradarski kraj, već godinama je teško naći berače, pa nam je kombinacija strojne i ručne berbe najbolje rješenje.“

Za malvaziju, vinsku perjanicu Istre, sredina rujna je uvijek najoptimalnije vrijeme za početak berbe što potvrđuje i Bruno Legović, direktor poljoprivrede porečke Agrolagune. „U našim vinogradima malvazije je skoro 50%, vrijeme nas služi, grožđe je spremno tako da smo krenuli s berbom malvazije na svim našim lokacijama. Na 600 hektara vinograda kombiniramo strojnu i ručnu berbu. Trenutno imamo u pogonu tri kombajna, a na pozicijama premium malvazije u berbi imamo 60 berača. Očekujemo izvrsnu berbu koja bi trebala završiti u prvom tjednu listopada.“

Prema mišljenju brojnih vinara, vino nastaje upravo u vinogradu zbog čega se u vinograde i berbu ulaže puno rada i truda, jednako i na istoku i zapadu Hrvatske. Gotovo polovicu svih vinograda u Hrvatskoj zauzimaju tri najznačajnije vinske sorte, a među njima je vodeća graševina koja u regiji Slavonija i Hrvatsko Podunavlje zauzima 72% svih vinograda. Na drugom kraju Hrvatske, u Istri, takav status ima malvazija istarska pod kojom je više od 60% svih vinograda. Upravo su beljska graševina i lagunina malvazija pravi predstavnici svojih sorti s velikim brojem najsjajnijih odličja za kvalitetu kako s domaćih tako i s najznačajnijih svjetskih ocjenjivanja vina.

Nakon graševine, odnosno malvazije, vinogradari će preći na crni sortiment u kojem su najviše zastupljene internacionalne sorte merlot i cabernet sauvignon te frankovka u Podunavlju i teran u Istri. 

Nakon cuvée linije, koja je potpuni novitet u asortimanu Vina Belje, za tržište su spremne i nove berbe select i premium linija vina koje su se pažljivo pripremale u beljskom podrumu. S obzirom da je 2020. iznimno dobra berba, izlazak na tržište je tempiran za početak ljeta kako bi vina dosegnula svoj maksimum potencijala.

U liniji select koja se na tržištu popularno naziva „kvalitetna linija“ nalaze se butelje graševine, chardonnaya, frankovke, merlota i cabernet sauvignona. Ova svježa, lijepo izbalansirana i zaokružena sortna vina imaju navojni čep za lako otvaranje i nove moderne polu-transparentne etikete s jasno definiranim kolor kodom za svaku pojedinu sortu.

Vrhunska vina, odnosno vina premium linije, svojom su strukturom puno snažnija i kompleksnija i nose izraženi potpis baranjskih vinograda. Vina krase elegantne etikete u zlatnim tonovima za graševinu i chardonnay te crnim tonovima za frankovku, merlot, cabernet sauvignon i kupažu merlota i cabernet sauvignona. Visoku kvalitetu vina ove linije potvrđuju zlatne i srebrne medalje za graševinu, merlot i frankovku s ovogodišnjih domaćih i međunarodnih ocjenjivanja vina.

Novi vizualni identitet Vina Belje povezuje vina s lokacijom na kojoj ona nastaju jer je Banovo brdo prekriveno mrežom vinograda u kojima se međusobno isprepliću odabrane sorte. O njima brinu vinogradari koji su  s lozom srasli kroz stoljeća i koji osjećaju i znaju svaki čokot. Mreža na novim etiketama select i premium Vina Belje simbolizira baranjski terroir i njegova autentična vina. Ona spaja vino s plodnom zemljom, toplinom sunca, snagom Dunava i ljudima koji ga stvaraju.

1 od 3

Enolozi Suzana Zovko i Marijan Knežević naglašavaju: „Vina koja su upravo izašla na tržište rezultat su izvrsne berbe koju smo imali 2020. Premium crna vina koja smo pripremili za tržište dolaze iz berbe 2019. koja je također bila odlična, posebno za crna vina. S izlaskom novih berbi osvježili smo i vizualni identitet naših vina koji sada i prati i stvara trendove i to ne samo u idejnom rješenju dizajna nego i u finalnoj izvedbi etiketa. Ponosni smo na naše graševine koje su izvrsna i gastronomski svestrana vina koja posebno preporučujemo.“ 

Na ovogodišnjem 18. ocjenjivanju Decanter održanom u Londonu natjecalo se 18.094 vina iz 56 zemalja. Ocjenjivački žiri sastavljen je od vodećih svjetskih vinskih eksperata, među kojima je 44 Masters of Wine i 11 Master Sommeliera.

„Ponosni smo na svaku osvojenu nagradu s domaćih i međunarodnih natjecanja. To znači da su naša vina prepoznata u okruženju, a prije svega su potvrda visoke kvalitete i priznanje konstantnom trudu i profesionalnom angažmanu cijelog tima stručnjaka Vina Laguna. Za vinsku kuću je od velikog značaja kad se u jakoj konkurenciji vrhunskih vina njezino vino izdvoji i nagradi, a kad ostvarujete kontinuitet imate objektivnu potvrdu da proizvodite vrhunska vina. Kada spojite profesionalce, iskustvo, entuzijazam i vrhunsku sirovinu, a u Agrolaguni sve to imamo, odlični rezultati ne mogu izostati“, izjavila je Nerina Zec, direktorica Agrolagune.

Vino Castello Festigia od 2012. godine kontinuirano osvaja nagrade na renomiranim svjetskim natjecanjima, od kojih se naročito ponosimo osvojenim Regional Trophy 2015 na Decanteru te zlatnim odličjem na istom natjecanju 2020. godine. Castello Festigia je do sada osvojilo sveukupno 25 zlatnih medalja što pokazuje kontinuitet vrhunske kvalitete.

Radi se o crnoj kupaži u čiji sastav ulaze međunarodne sorte Merlot, Syrah i Cabernet, ali vino odiše istarskim duhom i terroirom. Castello Festigia na najbolji način pokazuje sve karakteristike istarskih vrhunskih crnih vina: eleganciju, kompleksnost, mekoću i zrelost tanina, duboku i živu boju, svježinu posebne istarske umjerene mediteranske klime i toplinu istarske crvenice.

Enosophia je novi brend vinarije i kvalitetnih slavonskih vina nastao kao rezultat razvoja temeljenog na dugogodišnjoj tradiciji Feričanačkog vinogorja, ulaganjima i visokoj ambiciji stvaranja kvalitetne vinske priče, a ovih dana predstavili su ga u ime obitelji vlasnika Ivan Ergović i direktor poduzeća Osilovac Ivan Maričić.

Kako je naglašeno, Enosophia je logičan odgovor na zahtjeve tržišta i potrošača, razvijen u sklopu prirodnog procesa rasta i razvoja svojeg prethodnika – brenda Feravino. Kroz novi brend, potrošačima se želi osigurati dodatna vrijednost, ne samo kroz podizanje kvalitete proizvoda nego i kroz holistički pristup brendu.

Upravo taj pristup podrazumijeva brigu o ljudima, ekologiji i održivom razvoju kao i pozicioniranje Slavonije kao poželjne vinske turističke destinacije.

Kao što se vinske sorte isprepliću u vinogradima Belja, na južnim padinama Banovog brda u Baranji, tako se i muškat, traminac, pinot bijeli i graševina međusobno povezuju u novom vinu Cuvée blanc koje odiše elegantnim muškatnim mirisom te  balansom svježine i blage slasti. Ovo je pravi odabir za aperitiv, popodnevnu čašu vina na terasi, za večernje druženje s prijateljima ili dragom osobom. Izvrsno će ga pratiti lagana predjela (rižota i tjestenine), sirevi i voćni kolači s jabukama, kruškama ili marelicama.

Rose 2020. baziran je na cabernet sauvignonu, sorti koju se diljem svijeta spominje kao kralja crnih vina, a koji svoja najbolja ostvarenja daje u kupažama gdje do punog izražaja dolazi sva njegova raskoš. Upravo se voćne note cabernet sauvignona ističu u Roseu 2020., a naglasak je na jagodi i malini uz opojni miris nara i ruže. Rose 2020., poslužen uz pizzu ili burger, donijet će dozu ekstravagancije ovoj mnogima omiljenoj hrani.

Brojni vinski stručnjaci Baranju uspoređuju s Bordeauxom, jer u njoj nastaju iznimna i autentična crvena vina. Većinu najnagrađivanijih domaćih crvenih vina proizvode upravo Vina Belje, a novi Cuvée rouge u sebi sadrži frankovku i merlot po kojima je Baranja nadaleko poznata. Ovaj put riječ je o polusuhoj harmoniji s nježnim taninima i mirisom bobičastog voća, pa se Cuvée rouge nameće kao sjajan izbor za brojne prigode u kojima želite istinski uživati.

Andrej Dean predsjednik Uprave Belja plus najavio je izlazak nove linije na tržište „Ovu liniju smo usmjerili prema mlađim potrošačima i svima koji se tako osjećaju. Računali smo na njihovu otvorenost prema novim idejama i konceptima, ali i prepoznavanje „pravih stvari“. Zato smo se odlučili za prozirne boce i razigrani dizajn koji sjajno prezentira vina u boci. Ovo je prvi novitet u segmentu vina koji predstavljamo u ovoj godini. Na našu veliku radost bit će ih još nekoliko. Potvrdu kvalitete naše nove linije već smo dobili na velikim međunarodnim ocjenjivanjima vina, i to srebrnu medalju za Cuvee blanc na ocjenjivanju Mundus Vini i srebrnu medalju za rose na International Rose Championship.“

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković na sjednici Vlade istaknula je da je namjera tog programa podržati aktivnosti regionalnih organizacija koje značajno doprinose povećanju udjela vina sa zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla te promicanje održive i okolišno prihvatljive poljoprivrede.

Za provedu tog programa osigurana su sredstva u proračunu za 2021. u iznosu do 2 milijuna kuna, a za tri godine ukupno šest milijuna kuna, izvijestila je. Maksimalni iznos potpore po korisniku je 490 tisuća kuna.

Regionalne organizacije vinara i vinogradara, kako se navodi u obrazloženju odluke Vlade, okupljaju fizičke ili pravne osobe koje se bave proizvodnjom grožđa i/ili mošta i/ili vina u jednu regionalnu organizaciju za svaku od četiri vinogradarske regije u Republici Hrvatskoj  – Slavonija i Hrvatsko podunavlje, Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska.

Organizacije promoviraju vinare iz svoje regije, upravljaju sustavom marketinškog označavanja vina, donose interne akte, predlažu članove Komisije na razini regije i podregija u postupcima ocjenjivanja vina, surađuju s regionalnim uredima Agencije i razmjenjuju podatke, daju tehničku i stručnu podršku vinarima u zaštiti, širenju korištenja zaštićenih oznaka i izraza ili samostalno poduzimaju aktivnosti potrebne za njihovu zaštitu.

Vlada je također poslala u Sabor konačni prijedlog izmjena zakona o biogorivima za prijevoz, koji će uz ostalo obvezati županije, odnosno jedinice lokalne samouprave da u svoje programe uključe mjere izgradnje javne infrastrukture za alternativna goriva te da se naprave projekcije korištenja obnovljivih izvora u u prijevozu u javnim službama. Također se, u odnosu na sadašnji zakon, uvodi obveza izvješćivanja o obnovljivim izvorima u prijevozu i evidentiranja biogoriva. (Hina)