Zajednički nastup hrvatskih vinara na ProWeinu HGK organizira po 14. put, kako bi se međunarodnoj publici predstavila vrhunska vina hrvatskih regija.

Na nacionalnom štandu izlažu: Badel 1862, Kutjevo, Vina Belje, PP Orahovica, Regionalna organizacija vinara Vinistra, Dvorska vina Šoškić, Dingač Skaramuča, Osilovac, Sato, Lagradi, Royal Hill i Fructus obrt.

“Oko dvije trećine vina proizvedenih u Hrvatskoj su vrhunska i kvalitetna vina, što potvrđuje visoku razinu domaće vinske proizvodnje. Kako bismo se snažnije pozicionirali na međunarodnom tržištu, nužna je daljnja promocija hrvatskih vina na inozemnim tržištima, sustavno brendiranje Hrvatske kao vinske destinacije i pozicioniranje na globalnim vinskim kartama. U tom kontekstu, posebno je važan nastup na sajmovima poput ProWeina, koji povećavaju vidljivost naših vina i omogućuju uspostavljanje dugoročnih partnerstava. Istodobno, za daljnji iskorak potrebno je nastaviti povećavati proizvodne kapacitete i dodatno ulagati u kvalitetu”, kazala je Jelena Đugum, direktorica Sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK.

U prvih 11 mjeseci prošle godine, izvezeno je 29.120 hektolitara vina ili 4,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2024., u vrijednosti 17.1 milijuna eura. U strukturi izvoza najzastupljenija su mirna vina u boci (88%)  te pjenušava vina (9%). Najvažnija izvozna tržišta za hrvatska vina su BiH, Njemačka, SAD, Crna Gora i Srbija.

Zabilježen je pozitivan trend rasta prosječnih cijena koje postižemo u izvozu, posebice u segmentu pjenušavih vina koja su na razini najpoznatijih svjetskih vinskih zemalja.  Prosječna cijena za mirna vina u boci u izvozu ustalila su se na preko 5 eura za litru, što je odlična cijena u odnosu na konkurenciju u regiji i trendove pada potrošnje vina na svjetskoj razini.

Istodobno, uvezeno je 329.430 hektolitara vina u vrijednosti 59.4 milijuna eura, što je količinski rast od 10,6 posto i vrijednosno od 16,4 posto. U uvozu su također najzastupljenija mirna vina u boci (44%) i pjenušava vina (30%).

Za hrvatske vinare ProWein je iznimno važna vinska manifestacija na kojoj se predstavljaju distributerima, velikim maloprodajnim lancima, HoReCa sektoru i specijaliziranim trgovinama. Oko 90 posto posjetitelja dolazi iz Europe, najviše s njemačkog tržišta.

“Sudjelovanje na Proweinu prilika je za dodatno osnaživanje pozicije na globalnom tržištu. Uz potvrdu dugoročne suradnje s partnerima, sajmovi poput ovog omogućuju otvaranje prostora za nova izvozna tržišta. Time stvaramo temelje daljnjeg rasta i međunarodnog prepoznavanja naših autohtonih sorti malvazije i terana. Sajam je za udrugu Vinistra jedno od ključnih mjesta susreta s međunarodnim kupcima, a njemačko tržište među najvažnijima je za izvoz – stabilno i otvoreno za vrhunsku kvalitetu”, kazao je Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre.

ProWein je za Badel 1862 jedan od najvažnijih međunarodnih sajmova koji okuplja predstavnike vinske i gastronomske industrije sa strateških izvoznih tržišta Njemačke i Austrije.

“Zadnjih godina sve veći prostor na sajmu dobivaju i jaka alkoholna pića, što ga za nas čini još interesantnijim zbog mogućnosti prezentacije tog ključnog segmenta naše ponude. Poseban naglasak stavljen je na naše vodeće brendove jakih alkoholnih pića koji bilježe sve značajniji rast na tržištima Njemačke, Austrije i SAD-a, kao i na premium vina Agrolagune iz Poreča, koja su od prošle godine dio našeg asortimana”, kaže Ivana Barišić, direktorica izvoza Meteor Grupe i Badela 1862, našeg najvećeg proizvođača vina i alkoholnih pića.

Za Kutjevo nastup na sajmu u Düsseldorfu je prilika za predstavljanje bogate vinske tradicije, kvalitete i autentičnosti svjetskoj vinskoj sceni.

“Kroz izravne susrete s profesionalcima iz vinske industrije dodatno jačamo prepoznatljivost brenda Kutjevo na međunarodnom tržištu. Jedan od ključnih ciljeva sudjelovanja je i razvoj poslovnih odnosa te uspostavljanje kontakata s novim potencijalnim kupcima i distributerima, čime se otvaraju mogućnosti za širenje prodajne mreže i prisutnosti na različitim tržištima. Istovremeno, sajam je i važna prilika za susrete s postojećim partnerima i kupcima, posebno na njemačkom tržištu, koje je za nas jedno od ključnih izvoznih tržišta”, ističe Dino Galić, član Uprave Kutjeva.

Brazil je učvrstio poziciju najvećeg tržišta čileanskih vina, uz skok isporuka u razdoblju od siječnja do srpnja za gotovo deset posto, prema podacima udruženja vinara Wines of Chile.

Sve više Brazilaca redovno pije vino, posebno žene i građani s većim primanjima. Čile drži gotovo polovinu brazilskog tržišta vina iz uvoza, istaknula je komercijalna direktorica udruženja vinara Angelica Valenzuela, uz “ogroman potencijal” za još veće isporuke.

Izvoz u SAD, koji zauzima drugo mjesto na ljestvici glavnih tržišta čileanskih vina, smanjen je pak za 13 posto nakon što je kabinet američkog predsjednika Donalda Trumpa uveo carine.

“Prešli smo s nultih carina na 10-postotne”, podsjetila je Valenzuela.

Vinari i uvoznici amortizirali su u početku troškove carina, ali nameti su sada na snazi već neko vrijeme pa se trošak počeo prenositi na potrošača, dodaje čelnica udruženja čileanskih vinara. “Američko tržište pokazuje slabiju dinamiku i bilježi pad”, konstatirala je.

Još je snažnije od siječnja do srpnja smanjen izvoz čileanskih vina u Kinu, za gotovo 23 posto, zato što se smanjila potrošnja, napominje čelnika Wines of Chile, ističući da isti trend bilježi i većina drugih izvoznika.

Čileanski izvoz vina trebao bi se u cijeloj 2025. zadržati na razini prošle godine, uz veće isporuke u Kanadu, Japan, Irsku i Južnu Koreju i pad na tržištima Meksika, Nizozemske i Britanije. (Hina)

Konferenciju su zajednički organizirali Udruga Graševina Croatica, Turistička zajednica Osječko-baranjske županije i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). V.d. ravnatelj HAPIH-a Krunoslav Karalić podsjetio da se od lanjske berbe u ovoj godini na tržište stavilo 530.000 hektolitara vina, a da se procjenjuje kako će od ovogodišnje berbe proizvodnja vina biti na razini od 460.000 do 480.000 hektolitara.

“Graševina je naša gospodarski najznačajnija sorta, koja u proizvodnji čini 25 posto površina i gotovo 45 posto proizvedenog vina”, dodao je Krunoslav Karalić, napominjući kako od ove sorte vinari proizvode široku lepezu mirnih te pjenušavih vina. Naglašava također da s obzirom na količine i kvalitetu, pri čemu je 80 posto vina u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih vina, graševina kao sorta ima daleko najveći izvozni potencijal te može biti lokomotiva i za ostala hrvatska vina.

“Stoga graševina svakako zaslužuje posebnu pozornost i ovakvu konferenciju na kojoj se raspravlja o aktualnim izazovima u proizvodnji i mogućnostima marketinške prezentacije te novim načinima komunikacije prema potrošačima osobito mladim pripadnicima Z generacije”, zaključio je Karalić.

Da je iza vinara teška i neizvjesna proizvodna godina i da su ekstremni klimatski uvjeti učinili svoje, pa je berba uranila tri tjedna, a urodi su u prosjeku manji za dvadeset posto, rekao je iločki vinar Mladen Papak, dodajući kako takvi uvjeti mogu utjecati i na kvantitetu i na kvalitetu vina. “Treba biti iznimno pažljiv, jer se može dogoditi da imamo ekstremno visoke šećere, što za posljedicu može imati visoke alkohole, a niske kiseline. To nije dobro za vino, jer je važna harmonija među svim parametrima”, tvrdi Papak. 

Direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić smatra da među mladom populacijom treba razvijati kulturu pijenja vina. “Posjete vinarijama i organizacija festivala dio su te promocije. Osim Večeri vina i umjetnosti tu su Vinski maraton, Vinatlon,  WIneOS te vinski mjesec Osječko-baranjske županije koji objedinjuje više vinskih manifestacija tijekom dva mjeseca. Na taj način stalno šaljemo pozivnicu da postoji razlog za dolazak na destinaciju”, poručila je Jurić.

Vinogradari i vinari u uvjetima smanjenih prinosa očekuju brze odgovore na pitanja kako će se razvijati tržište i kako će država zaštititi domaće proizvođače.

“Evidentno je kako ćemo ove godine imati nedostatak vina, ali i da je vrhunska kvaliteta naših vina neosporna. Svi skupa na našem turističkom tržištu moramo komunicirati da se to i konzumira”, naveo je direktor Graševine Croatice Tomislav Panenić.

Inače, glavne teme ovogodišnje Konferencije GO bile su „Izazovi i prilike vinske industrije u Republici Hrvatskoj“ i „Mijenjaju li milenijalci i generacija Z vinsko tržište“. (Hina)

Nova procjena temelji se na podacima o berbi do početka listopada i predstavljala bi pad proizvodnje za čak 22 posto u odnosu na prošlu godinu. U odnosu na petogodišnji prosjek, koji iznosi 44,2 milijuna hektara, proizvodnja bi bila manja za 15 posto, izračunali su u ministarstvu, i spustila bi se na najnižu razinu od 2021. godine kada je vinograde poharao mraz.

Prije otprilike mjesec dana ministarstvo je procijenilo proizvodnju na 39,3 milijuna hektolitara, snizivši procjenu iz kolovoza koja je skicirala raspon od 40 do 43 milijuna hektara.    

Grožđu su ove godine naškodile nepovoljne vremenske prilike, ponovilo je ministarstvo, istaknuvši obilne oborine u proteklih 12 mjeseci koje su potaknule širenje bolesti, te mraz i tuču. Zbog vlage i niskih temperatura u vrijeme cvatnje loza je u mnogim vinogradima gubila cvjetove, objasnili su, a u rujnu berba je u pojedinim regijama odgođena kako bi se ublažili rizici.

Najviše je stradala proizvodnja u regijama Bourgogne, Beaujolais i Champagne, izvijestilo je ministarstvo, i trebala bi biti otprilike za trećinu manja nego lani.

Vino spada među glavne francuske izvozne proizvode, zajedno sa žesticama, ali inozemna potražnja slabi zbog smanjene kupovne moći, a i Francuzi ga manje konzumiraju, napominje Reuters.

U razdoblju od 1. siječnja do 11. kolovoza prodaja vina u supermarketima pala je više od pet posto, uz 8,5-postotni pad prodaje crnih vina i 6-postotni pad prodaje ružičastih vina. Prodaja bijelih vina zadržala se na razini prošle godine, prema bilješci agencije u nadležnosti ministarstva poljoprivrede FranceAgriMer. (Hina)

Kada se izuzmu sokovi i mošt, proizvodnja bi trebala dosegnuti između 241,7 milijuna i 246,6 milijuna hektolitara, uz srednju procjenu od 244,1 mhl, procjenjuju u OIV-U.

To bi bilo manje za sedam posto nego lani i najmanje od 1961. kada je proizvedeno 214 milijuna hektolitara, istaknula je organizacija u priopćenju objavljenom u utorak. Hektolitar je ekvivalentan 133 standardne boce vina.

“Negativan scenarij može se pripisati značajnom padu u velikim zemljama proizvođačima vina na obje polutke”, objašnjavaju u OIV-u.

“Na sjevernoj su polutci Australija, Argentina, Čile, Južna Afrika i Brazil bilježili pad proizvodnje vina između 10 i 30 posto, a na sjevernoj su polutci loši klimatski uvjeti tijekom vegetacijske sezone prouzročili najveću štetu u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj”, navode.

Talijanska proizvodnja vina trebala bi po njihovim procjenama pasti 12 posto, na 44 milijuna hektolitara, najnižu razinu od loše berbe u 2017. godini.

Italija bi prema toj procjeni trebala izgubiti poziciju najvećeg svjetskog proizvođača vina, koja će nakon devet godina ponovo pripasti Francuskoj, izračunali su u OIV-u.

Španjolska će zadržati poziciju trećeg najvećeg proizvođača vina unatoč suši koja će spustiti proizvodnju na najnižu razinu u 20 godina. U odnosu na 2022. smanjit će se za 14 posto i bit će niža za 19 posto od petogodišnjeg prosjeka, pokazuju njihove procjene.

Zbog oštrog pada u Italiji i Španjolskoj proizvodnja će na razini EU-a u ovoj godini biti manja za sedam posto i kliznuti na 150 milijuna hektolitara.

Proizvodnja u SAD-u, četvrtoj vinarskoj sili u svijetu, trebala bi pak porasti za 12 posto, na 25,2 milijuna hektolitara, zahvaljujući povoljnim temperaturama i obilnim padalinama tijekom zime u Napi i Sonomi koje su nakon višegodišnje suše donijele prijeko potrebnu vlagu. (Hina) 

Na International Wine Challengeu, jednom od najutjecajnijih svjetskih ocjenjivanja vina koje se u vinskim krugovima spominje kao i najstrože, hrvatski vinari su osvojili pet zlatnih medalja između kojih su organizatori birali vino koje će osvojiti nacionalni trofej. Ovog tjedna su na službenim stranicama ocjenjivanja proglašeni osvajači regionalnih trofeja, a najbolje hrvatsko vino na IWC ocjenjivanju je arhivska graševina Vina Belje iz berbe 2006.

Ova nagrada je posebno priznanje graševini kao najznačajnijoj vinskoj sorti u Hrvatskoj, koju brojni proizvođači, među njima i Vina Belje, preferiraju u svojim nasadima. Izvrsna kao mlado, svježe vino, graševina je među rijetkim vinskim sortama koje imaju izniman potencijal odležavanja u podrumu nakon kojeg nastaju velika vina kao što je Graševina Vina Belje iz 2006. godine.

Marijan Knežević, glavni enolog Belja, za ovaj svjetski uspjeh ističe: „Ovo je veliko priznanje za nas, ali i za graševinu kao sortu. Iskreno se nadam da će osvajanje regionalnog trofeja na IWC-u doprinijeti u afirmaciji graševine na tržištu jer ova sorta na to predugo čeka. Graševinu bih posebno preporučio mlađoj publici koja tek otkriva svijet vina jer se izvrsno i lako sljubljuje s različitim jelima naše domaće kuhinje. Oni koji preferiraju svježa vina, u graševini će pronaći citrusne note i svježinu kod mladih vina, a za one koji vole punoću okusa i bogatu teksturu idealne su odležane graševine. Uz čestitke svim hrvatskim vinarima koji su sudjelovali na ovom ocjenjivanju, smatram da je ova visoka nagrada za našu graševinu još jedna  potvrda bogatstva koje imamo u našim vinogradima i podrumima.“

Uz graševinu, i cuvée rose Vina Belje je ostvario svjetski uspjeh osvajanjem zlatne medalje na specijaliziranom ocjenjivanju rose vina pod nazivom International Rosé Championship koje se održava u poljskom Krakovu. Ovo ocjenjivanje ima poseban pristup ocjenjivanju vina pa je umjesto zbrajanja osvojenih bodova fokus na osobitosti i stilu svakog pojedinog vina na ocjenjivanju. 

„Riječ je o poluslatkom  roseu iz berbe 2022. u kojem dominira pinot crni kojeg nadopunjuju pinot sivi i cabernet sauvignon. S cuvée roseom bilježimo izniman uspjeh među našim potrošačima što potvrđuje činjenica da smo u zadnje tri godine udvostručili proizvodnju. Istaknuo bih da je prema mišljenju stručnih ocjenjivača naš svježi rose nagrađen i kao „Best value“ vino na ocjenjivanju što znači da potrošačima dajemo najbolju vrijednost i kvalitetu u ovom roseu“, rekao je Marijan Knežević u svom osvrtu na nagradu.

Ukupno pet medalja – zlato, srebro i tri bronce osvojila su vina Agrolagune na nedavno održanom prestižnom natjecanju London Wine Competition. Zlatnu medalju je osvojila svježa Malvazija Istarska Festigia 2022, srebro je dobio Cabernet Sauvignon Festigia 2020, dok su  Castello Festigia 2020, pjenušac Vina Laguna Perla Rose i Vina Laguna Terra Rossa 2021 nagrađena broncom.

Natjecanje u Londonu je privuklo brojne vrhunske proizvođače vina iz različitih zemalja i regija pa je u konkurenciji za ocjenjivanje sudjelovalo čak 1.300 vina iz više od 32 zemlje svijeta. Vina su ocjenjivana na temelju tri kriterija: kvalitete, vrijednosti i dizajna boce, a dodijeljene su zlatne, srebrne i brončane medalje najboljim vinima u svakoj kategoriji. Osim toga, dodijeljena je i nagrada za najbolji vinogradarski teritorij.

„Ovo je već druga zlatna medalja za svježu Malvaziju Istarsku Festigiu koja se pozlatila i na nedavno održanom Vinistrinom ocjenjivanju malvazija ‘Svijet malvazija’. Posebno nas raduje činjenica da su kvalitetu naše malvazije prepoznali međunarodni enološki eksperti na tako cijenjenom natjecanju u Velikoj Britaniji. Upravo zato smo iznimno ponosni na ovaj uspjeh i na cijeli naš tim koji je radio marljivo i strastveno kako bismo proizveli vino vrhunske kvalitete“, izjavio je Josip Barišić, direktor vinarstva i proizvodnje u Agrolaguni.

Malvazija Festigia, koja se odlikuje sočnim okusom, svježim voćnim notama te mineralnošću, osvojila je dodatne bodove za svoju novu, redizajniranu etiketu koja se ističe po motivu vile i mozaika – isječku s freske iz porečke Eufrazijeve bazilike, simbolu područja iz kojeg dolazi.

“Osim okusa i kvalitete, dizajn boce također igra važnu ulogu u postizanju uspjeha i prepoznatljivosti vina na tržištu. Prošle godine smo započeli s projektom redizajna etiketa linije vrhunskih vina, izdvojivši ih u poseban brand Festigia. Uspjeli smo promijeniti izgled ove serije vina zadržavajući osnovne elemente njihove dosadašnje prepoznatljivosti. Tako je ova zlatna medalja dokaz kvalitete i našeg dizajna i brendiranja, a cijeli je tim pokazao kako vina pretvaramo u zlato”, komentirala je Mia Vukdragović, voditeljica marketinga Agrolagune.

Ovaj predivan provansalski rosé oduševljava svojom jedinstvenom «slavonskom» dušom jer donosi jedinstvenu, ugodnu svježinu mineralnog kutjevačkog terroira, uz punoću tijela za što su zaslužni Pinot Noir i Zweigelt. Osim što će vas osvojiti svojim okusom, ujedno će biti i predivan ukras svakog stola jer je njegova ružičasta boja pravi izvor vibrantne energije u čaši.

Stigla je nova berba omiljenog, nagrađivanog Kutjevo Rosé Premium vina. Ovaj jedinstveni rosé provansalskog karaktera i “slavonske duše” jedna je od najprodavanijih etiketa vinarije Kutjevo. Njegov jedinstveni, mineralni karakter i moćno tijelo satkano od dobro poznatog Pinot Noira i Zweigelta nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Lijepo ohlađen, elegantno je osvježenje za sunčane proljetne i tople ljetne dane jer se savršeno sljubljuje s laganim jelima na bazi sezonskog povrća, bijele morske ribe, rakova i školjki, ali i mladih sireva. Stigao je baš na vrijeme za sezonu u kojoj se uživa svim osjetilima!

I ova berba Kutjevo Rosé Premium vina dolazi u dobro poznatoj, atraktivnoj burgundskoj boci od prozirnog stakla s etiketom koju krasi ilustracija žene akademske slikarice Vlaste Pirnat. Nježna ružičasta boja prozire se u boci i zove na uživanje u vibrantnom karakteru Rosé Premium vina u kojem dominira ugodna, mineralna svježina jedinstvenog kutjevačkog terroira. Ovo lagano, zavodljivo vino, koje pristaje raznim trenucima, dolazi i u posebnom poklon pakiranju u dizajnerskoj kutiji, kao i atraktivnoj magnum boci, pa je idealan poklon svima koji cijene kvalitetnu kapljicu i znaju uživati u trenutku.

1 od 3

“Za potpuni užitak i puni potencijal rapsodije okusa koji nudi ovaj provansalski rosé sa slavonskim karakterom, potrebno ga je rashladiti na 8 do 10 stupnjeva, poslužiti u čaši za bijelo vino i sljubiti uz tartar od bijele ribe, losos na žaru, kozice na salatu ili škampe crudo, no dobro će pristajati i salatama od bijelog pilećeg mesa. Ljetni dani uz more, lepršava hrana i zavodljivi rosé savršena su kombinacija”, preporučuje sommelier Darko Lugarić.

“Ovo je jedan izvrstan i moderan rosé, nježne, providne ružičaste boje, prekrasnog i odmjerenog mirisa. Niti odveć intenzivnog, niti suzdržanog – baš s mjerom. Obiluje voćnim aromama, poput maline, kupine, limete i zrelog nara. Okus je živahan i lepršav, elegantan, ugodno naglašene kiselosti, a opet dovoljno intenzivan, vrlo sočan i s obiljem voćne slasti na finišu”, ocjenjuje ovu berbu vinski znalac, Saša Špiranec. “Ohladite ga na 12 stupnjeva i poslužite u čaši za sauvignon ili riesling, uz roštilj s pilećim batcima i krilcima, povrćem na žaru ili uz odrezak od lososa, kao i salatu od hobotnice”, zaključuje Špiranec.

Vrijeme je da obojite svoj život u ružičasto!

Kutjevo Rosé Premium 2022. potražite u ponudi vrhunskih restorana, hotela i barova, kao i u specijaliziranim trgovinama vina ili ga naručite putem web-trgovine www.kutjevo.com/rose-premium/

Globalni izvoz vina porastao je lani na 37,6 milijardi eura, potaknut 15-postotnim rastom cijena, pokazalo je u četvrtak izvješće OIV-a.

Na izvoz vina iznimno su lani utjecali visoka inflacija i globalni problemi u opskrbnom lancu zbog kojih je pomorski prijevoz značajno usporio, istaknuli su.

Potrošnja se pak smanjila za jedan posto, na 232 milijuna hektolitara.

OIV je istodobno blago snizio procjenu lanjske proizvodnje, s 259,9 milijuna na 258 milijuna hektolitara, što bi još uvijek značilo da se smanjila za jedan posto u odnosu na 2021. godinu. 

„Troškovi proizvodnje i distribucije naglo su poskočili zbog rata u Ukrajini i energetske krize koja ga je pratila i zbog poremećaja u globalnim nabavnim lancima”, objasnili su u OIV-u. (Hina/Reuters)

Za svoja vrhunska vina Festigia, Agrolaguna je na ovogodišnjem ocjenjivanju, koje uobičajeno prethodi izložbi vina Vinistra, osvojila sedam zlatnih i jednu srebrenu medalju. Zlatne medalja osvojile su svježa Malvazija Istarska Festigia 2022, Malvazija Istarska Riserva Vižinada Festigia 2016, Malvazija istarska „kasna berba“ 2019, pjenušac Blanc de Moi Festigia, Muškat ruža Festigia 2022, Castello Festigia 2020 i Riserva LV 2015 Festigia. Srebrnom medaljom odlikovana je Malvazija Istarska Riserva Akacija Festigia 2016.

Medalje nisu samo dokaz kvalitete Festigia vina, nego predstavljaju i nagrade struke za predanost kojom Agrolaguna, uz podršku Fortenova grupe, iz godine u godinu podiže ukupnu razinu kvalitete i prezentacije svojih vina.

To potvrđuje i Nerina Zec, predsjednica Uprave Agrolagune, koja dodaje da nije riječ samo o predanosti tima kvaliteti, nego i o njegovoj sposobnosti da se nosi s promjenama u okruženju. „Kao najveći istarski proizvođač vina, Agrolaguna ima površinu od 630 hektara vinograda na kojima mi neprestano ulažemo u modernizaciju procesa, kako bi tržištu dali  vrhunske proizvode, one koji predstavljaju najbolje od Istre. Svakim novim uspjehom rastemo i razvijamo se, a ljestvica se podiže na novu razinu. Drago nam je da možemo podijeliti našu strast prema vinu s brojnom publikom na Vinistri i veselimo se što ćemo tamo predstaviti naša nagrađena vina“ – izjavila je Nerina Zec.  

Josip Barišić, Agrolagunin direktor vinarstva i proizvodnje kaže kako su osvojene medalje pokazatelj da je kompanija na dobrom putu u postavljanju novih standarda u vinskoj industriji. „Iznimno nas veseli ovaj novi veliki uspjeh naših vrhunskih vina Festigia, jer je neosporna činjenica da baš iza svih naših vina stoji veliki trud i predanost naših zaposlenika. Profesionalnost i upornost za stvaranjem izvrsnih vina proteže se kroz desetljeća, a ponosni smo što se to može osjetiti u svakom gutljaju Festigia vina što, osim naših vjernih kupaca, već tradicionalno visoko rangiraju i profesionalni ocjenjivači. Nagrade potvrđuju našu posvećenost kvaliteti, ali i potiču nas da i dalje radimo na inovacijama i unaprjeđenju naših proizvoda.“- izjavio je Josip Barišić.

Ovogodišnje izdanje Vinistre održava se od 5. do 7. svibnja 2023. u sportskoj dvorani Žatika u Poreču, gdje na štandu Agrolagune sve ljubitelje dobre kapljice očekuju nagrađena vina. No, za one koji su nestrpljivi, vrata nove kušaonice Festigia u Poreču su otvorena pa najbolja Festigia vina i tamo imaju priliku kušati.