Predsjednik Udruge Bregovita Hrvatska Miroslav Polovanec ističe da  poljoprivrednici, a posebno vinogradari i voćari, na svojoj koži osjećaju koliko se klima promijenila, ta da iz godine u godinu te promjene vinogradarima nanose veliku štetu.

“Kada smo u veljači vidjeli da temperature prelaze 20 stupnjeva znali smo da će loza propupati, no da je u nastavku proljeća može uništiti naglo zahlađenje. Prije ovotjednog mraza neki su izboji loze dosezali 40 centimetara. Bujanje loze uranilo je najmanje mjesec dana u odnosu na prethodna desetljeća”, naveo je  Polovanec. 

Među vinogradima koji bilježe najveću štetu oni su Vinarije Miklaužić iz Popovače. Vlasnik Marko Miklaužić navodi da je na 17 hektara vinograda mraz nanio stopostotnu štetu. “Riječ je o mrazu u noći s nedjelje na ponedjeljak. Nadali smo se da temperatura neće jako pasti, pa smo u vinogradu palili bale sijena. To stvara jaki dim i uzrokuje turbulencije zraka što može pomoći ako je temperatura do minus jednoga stupnja. Nažalost, temperatura je pala na minus tri i vinogradu nije bilo spasa. Unatoč tome iduće smo jutro po lozi prskali aminokiseline što joj je svojevrsni lijek za stres. Idućih dana vidjeli smo da je sve bilo uzalud“, naglasio je Miklaužić. 

U  vinogradu je najveću štetu pretrpjela vinova loza autohtone sorte škrlet koja se prostire na 11 hektara, a na ostalih šest su muškat, crni merlot i crni pinot. Miklaužić se nada da će loza roditi bar u manjim vinogradima, onima na drugim lokacijama gdje se loza nije toliko brzo razvila.

Udruga Bregovita Hrvatska regionalna je organizacija za vinsku regiju Središnja bregovita Hrvatska. Ta regija obuhvaća pet vinogorja: Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore, Pokuplja i Moslavine te Plešivice. (Hina)

U vinogradima poljoprivrednih kompanija Fortenova grupe započela je ovogodišnja berba grožđa na gotovo 1.300 hektara vinograda. U Vinima Belje i Vupiku u Hrvatskom Podunavlju primarno se bere graševina, a u Vinima Laguna u Istri malvazija. Prema procjenama vinogradara ovogodišnja berba će biti jako dobra jer su vremenski uvjeti na obje lokacije bili pogodni za lozu, a do sredine listopada planira se ubrati više od 13 milijuna kilograma grožđa.

Andrej Dean, izvršni direktor Fortenova grupe za poljoprivredu i predsjednik Uprave Belja plus, istaknuo je: “Naše tri kompanije Belje, Vupik i Agrolaguna zajedno proizvedu oko 10 milijuna litara vina godišnje, što je 15% godišnje proizvodnje vina u Hrvatskoj. U svim našim vinogradima i vinarijama fokusirani smo na proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, a najznačajniji smo proizvođači graševine i malvazije, dvije najprodavanije vinske sorte koje čine 1/3 ukupne prodaje svih vina u Hrvatskoj. Ovu godinu su nam obilježile i brojne nagrade za vino, jer smo do sada na svim relevantnim domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima za sva tri brenda Vina Belje, Vina Laguna i Goldschmidt osvojili 54 medalje, od kojih je 21 zlatna i dvije šampionske titule.”

Prema predviđanjima vinogradara svi pokazatelji ovogodišnje berbe su dobri, visoke temperature u lipnju i nešto više kiše u srpnju nisu značajnije utjecale na lozu. Toplo i sunčano vrijeme prošlog tjedna diglo je količine šećera u grožđu pa su vinogradari krenuli u berbu punom parom.

Kako ističe Marijan Knežević, voditelja razvoja vinarstva u Vinima Belje: “Zdravstveno stanje, kako ubranog grožđa, tako i onog koje je na trsu je odlično i mi očekujemo jednu jako dobru berbu. Obrađujemo 564 hektara vinograda i do sada smo obrali pinot crni, chardonnay i još nekoliko sorti koje su nam bitne za proizvodnju pjenušaca, koji su novost u našem vinskom asortimanu. Graševina nam je najvažnija sorta, koju proizvodimo u nekoliko linija, pa će njena berba i najduže trajati jer radimo selektivnu berbu za pojedine kategorije kvalitete. Prema našim procjenama redovna berba će trajati tridesetak dana nakon čega će u vinogradu ostati graševina namijenjena za premium i Goldberg liniju.“

Slično je i u vinogradima vukovarskog Vupika koji obrađuje 120 hektara vinograda na poznatoj poziciji Goldschmidt iznad Dunava u neposrednoj blizini Muzeja vučedolske kulture. Enolog Vupika, Marijan Papak naglašava „Graševina je i nama najznačajnija sorta pa ćemo za potrebe naše proizvodnje vina otkupljivati i grožđe kooperanata s ovog područja. U berbi imamo oko četrdesetak iskusnih berača jer zbog konfiguracije terena i tipa nasada većinu vinograda beremo kombajnima. U Srijemu, koji je poznat vinogradarski kraj, već godinama je teško naći berače, pa nam je kombinacija strojne i ručne berbe najbolje rješenje.“

Za malvaziju, vinsku perjanicu Istre, sredina rujna je uvijek najoptimalnije vrijeme za početak berbe što potvrđuje i Bruno Legović, direktor poljoprivrede porečke Agrolagune. „U našim vinogradima malvazije je skoro 50%, vrijeme nas služi, grožđe je spremno tako da smo krenuli s berbom malvazije na svim našim lokacijama. Na 600 hektara vinograda kombiniramo strojnu i ručnu berbu. Trenutno imamo u pogonu tri kombajna, a na pozicijama premium malvazije u berbi imamo 60 berača. Očekujemo izvrsnu berbu koja bi trebala završiti u prvom tjednu listopada.“

Prema mišljenju brojnih vinara, vino nastaje upravo u vinogradu zbog čega se u vinograde i berbu ulaže puno rada i truda, jednako i na istoku i zapadu Hrvatske. Gotovo polovicu svih vinograda u Hrvatskoj zauzimaju tri najznačajnije vinske sorte, a među njima je vodeća graševina koja u regiji Slavonija i Hrvatsko Podunavlje zauzima 72% svih vinograda. Na drugom kraju Hrvatske, u Istri, takav status ima malvazija istarska pod kojom je više od 60% svih vinograda. Upravo su beljska graševina i lagunina malvazija pravi predstavnici svojih sorti s velikim brojem najsjajnijih odličja za kvalitetu kako s domaćih tako i s najznačajnijih svjetskih ocjenjivanja vina.

Nakon graševine, odnosno malvazije, vinogradari će preći na crni sortiment u kojem su najviše zastupljene internacionalne sorte merlot i cabernet sauvignon te frankovka u Podunavlju i teran u Istri. 

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković na sjednici Vlade istaknula je da je namjera tog programa podržati aktivnosti regionalnih organizacija koje značajno doprinose povećanju udjela vina sa zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla te promicanje održive i okolišno prihvatljive poljoprivrede.

Za provedu tog programa osigurana su sredstva u proračunu za 2021. u iznosu do 2 milijuna kuna, a za tri godine ukupno šest milijuna kuna, izvijestila je. Maksimalni iznos potpore po korisniku je 490 tisuća kuna.

Regionalne organizacije vinara i vinogradara, kako se navodi u obrazloženju odluke Vlade, okupljaju fizičke ili pravne osobe koje se bave proizvodnjom grožđa i/ili mošta i/ili vina u jednu regionalnu organizaciju za svaku od četiri vinogradarske regije u Republici Hrvatskoj  – Slavonija i Hrvatsko podunavlje, Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska.

Organizacije promoviraju vinare iz svoje regije, upravljaju sustavom marketinškog označavanja vina, donose interne akte, predlažu članove Komisije na razini regije i podregija u postupcima ocjenjivanja vina, surađuju s regionalnim uredima Agencije i razmjenjuju podatke, daju tehničku i stručnu podršku vinarima u zaštiti, širenju korištenja zaštićenih oznaka i izraza ili samostalno poduzimaju aktivnosti potrebne za njihovu zaštitu.

Vlada je također poslala u Sabor konačni prijedlog izmjena zakona o biogorivima za prijevoz, koji će uz ostalo obvezati županije, odnosno jedinice lokalne samouprave da u svoje programe uključe mjere izgradnje javne infrastrukture za alternativna goriva te da se naprave projekcije korištenja obnovljivih izvora u u prijevozu u javnim službama. Također se, u odnosu na sadašnji zakon, uvodi obveza izvješćivanja o obnovljivim izvorima u prijevozu i evidentiranja biogoriva. (Hina)