Proizvodnja hrane danas zauzima čak 40 posto raspoložive kopnene površine i troši oko 70 posto dostupnih vodnih resursa, dok istodobno sudjeluje s gotovo četvrtinom u ukupnim globalnim emisijama stakleničkih plinova. Kako bi se negativni trendovi preokrenuli, Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF ističe transformaciju prehrambenog sustava kao jedan od četiri ključna globalna procesa nužna za očuvanje planete.

Predstavljena je nova WWF-ova metodologija namijenjena maloprodajnim lancima, utemeljena na konceptu planetarno zdrave prehrane i izračunu ekološkog otiska potrošačke košarice. Riječ je o znanstveno utemeljenom alatu koji trgovcima omogućuje mjerenje i postupno unapređenje prehrambenog asortimana u skladu s načelima održivosti i javnog zdravlja.

„Maloprodajni lanci među najutjecajnijim su akterima u oblikovanju prehrambenih navika. Svakodnevno utječu na to što milijuni ljudi kupuju i konzumiraju. Ovom metodologijom trgovcima pružamo konkretan i primjenjiv okvir za usklađivanje asortimana prema zdravijim i održivijim obrascima prehrane“, istaknula je izvršna direktorica WWF-Adrije Nataša Kalauz, zahvalivši WWF-om stručnjaku za globalnu prehranudr. sc. Brentu Lokenuna prezentaciji metodologije i izravnom radu s predstavnicima trgovačkog sektora.

O važnosti teme iz perspektive gospodarstva govorila je i direktorica HUP-ove Udruge trgovine Marijana Filipić: „Prehrambeni sustav nalazi se pred velikim izazovima. S jedne strane suočavamo se s rastućim pritiscima na okoliš, od emisija stakleničkih plinova i gubitka biološke raznolikosti do sve većeg opterećenja vodnih resursa, a s druge strane, s ozbiljnim zdravstvenim izazovima modernog društva. Upravo zato koncept zdrave prehrane predstavlja važan most između zdravlja ljudi i zdravlja planete. Za trgovinu, kao ključnu kariku između proizvođača i potrošača, ova tema ima posebno značenje. Trgovački lanci ne oblikuju samo ponudu na policama, već i prehrambene navike, dostupnost proizvoda te dugoročne trendove potrošnje. Upravo u tome leži i velika prilika, da kroz znanstveno utemeljene alate i suradnju s relevantnim partnerima budemo aktivan dio rješenja. WWF-ova metodologija, koju danas predstavljamo, donosi upravo takav pristup; sustavan, mjerljiv i usmjeren na cjelokupni asortiman, a ne samo na pojedinačne proizvode”, zaključila je Filipić.

Na skupu je naglašeno kako prekomjerna i intenzivna proizvodnja hrane, osobito stočarskih proizvoda, značajno iscrpljuje prirodne resurse, dok se istodobno oko trećine proizvedene hrane baca. Neracionalna raspodjela hrane rezultira globalnim paradoksom; svaka treća osoba u svijetu suočava se s problemom pretilosti, dok milijuni drugih nemaju pristup dovoljnoj količini hrane.

O tim su izazovima na panel-raspravi govorili dr. sc. Darija Vranešić Bender (KBC Zagreb), dr. sc. Marko Obranović (Prehrambeno-tehnološki fakultet Zagreb), dr. sc. Dario Lasić (NZJZ „Dr. Andrija Štampar“) i Borna Beker (Biovega).

Trenutačno se u osam europskih zemalja provode analize koje ispituju zastupljenost biljnih proteinskih proizvoda u trgovinama, potrošačke navike, te planove trgovaca i proizvođača za povećanje ponude održivijih proizvoda. Cilj je postupno uskladiti prehrambeni asortiman s planetarno zdravim prehrambenim obrascima, čime se dugoročno potiču zdraviji izbori potrošača.

Zaključeno je kako transformacija prehrambenog sustava zahtijeva suradnju svih dionika; od proizvođača i trgovaca do stručne zajednice i potrošača. Upravo maloprodajni sektor ima ključnu ulogu u usmjeravanju prehrambenih izbora te može biti snažan pokretač pozitivnih promjena. Kroz znanstveno utemeljene alate, otvoreni dijalog i partnerstva poput onog između HUP-a i WWF Adrije, stvaraju se preduvjeti za zdravije prehrambene navike, konkurentnije poslovanje i dugoročno očuvanje prirodnih resursa, na dobrobit ljudi, gospodarstva i planeta, zaključeno je na skupu.

„Sretni smo i ponosni što naše globalno partnerstvo s WWF-om donosi vidljive rezultate i u Hrvatskoj. Naša je namjera očistiti podmorje, obnoviti život i osigurati dom ribama, rakovima i dupinima. Jadransko more naš je prirodni resurs i njegovo je očuvanje od posebne važnosti jer mnogi proizvodi na policama Lidla Hrvatska dolaze upravo iz njega“ – izjavila je Marina Dijaković, voditeljica Sektora Corporate Affairs Lidla Hrvatska. Video akcije čišćenja podmorja možete pogledati na linku.

Akcija je provedena u akvatoriju Malog Lošinja, na području gdje obitava populacija dobrih dupina. Ronioci su mreže izvlačili pomoću posebnih padobrana za podizanje tereta. Matko Pojatina iz Društva za podvodne sportove Zagreb istaknuo je razmjere problema: „Ono što smo uspjeli izvaditi tek je oko deset posto mreža koje se ondje nalaze. Procjenjujemo da bi za potpuno čišćenje bilo potrebno još najmanje desetak ovakvih akcija. Radi se o otpadu koji istovremeno razara morski svijet i povećava rizik od nesreća pod morem.“

Iz WWF-a naglašavaju da je Lidl ovim projektom dao važan doprinos rješavanju jednog od najvećih izazova za Jadran. „Iako odbačene, ove mreže nastavljaju loviti i nanositi štetu dupinima, ribama i drugim morskim životinjama. Kako se razgrađuju stoljećima, pretvaraju se u mikroplastiku koja završava u moru, ali i na našim stolovima. Upravo zahvaljujući podršci Lidla možemo provoditi ovakve akcije i zajedno čuvati prirodu,“ poručila je Petra Boić Petrač, direktorica komunikacija i korporativnih partnerstava WWF Adria.

1 od 5

Akcija u Malom Lošinju jedna je od aktivnosti kojima će Lidl Hrvatska doprinijeti zaštiti Jadrana i podizanju svijesti o važnosti očuvanja mora. Ova inicijativa sastavni je dio međunarodnog petogodišnjeg strateškog partnerstva Lidla i WWF-a u 31 zemlji, koje se fokusira na očuvanje bioraznolikosti, zaštitu klime, odgovornu nabavu sirovina i smanjenje otpada od hrane. Partnerstvo također omogućava da što veći broj potrošača ima pristup održivijim proizvodima i izborima prilikom kupovine.