Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade ministrica je kazala kako se razmišlja o različitim modelima kako bi se osigurala neophodna opskrba na vlastitom tržištu.

“Hrvatska će učiniti sve što je potrebno da bi doprinijela prehrambenoj sigurnosti građana i da bi omogućila rad hrvatskim poljoprivrednicima i ribarima”, kazala je, napominjući kako je Vlada na današnjoj sjednici donijela i programe pomoći poljoprivrednicima i ribarima kao i odluku o izvanrednoj nabavi strateških roba vrijednu 594,6 milijuna kuna.

Na pitanje novinara koje su to strateške robe kazala je kako je procijenjeno da je neophodna nabava kukuruza, pšenice, svinjskog i purećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice, te ulja i mlijeka.

Rekla je i kako su hrvatski poljoprivrednici dobro obavili jesensku sjetvu unatoč poteškoćama kojima su izloženi. “Pripreme za proljetnu sjetvu su također tekle i teku dobro, a zajednički se pripremamo i za jesensku sjetvu. To je jamstvo da će Hrvatska imati dovoljne količine hrane”, istaknula je.

No upozorila je i kako treba biti ozbiljan s obzirom na činjenicu da su Ukrajina i Rusija zajedno izvoznici više od četvrtine svjetske pšenice, gotovo 20 posto kukuruza i pola suncokretovog ulja.

Novinari su Vučković pitali i koliko toga proizvedemo sami, a koliko će nam trebati i što je garancija da ono što proizvedemo neće kupiti netko drugi. Ministrica je kazala da je prošlogodišnja bilanca pšenice bila negdje oko 930 tisuća tona, a prema zadnjim podacima više od pola milijuna tona te pšenice je izvezeno, a oko 210 tisuća tona potrošeno.

Do iduće sjetve nam treba oko 150  tisuća tona, manji dio toga je slobodan na tržištu. No osiguravaju se i robne rezerve, a trgovački tijekovi iako nisu onakvi kavi su bili, zbog poremećaja u opskrbi, ipak i dalje teku, kazala je napominjući i kako je Hrvatska vrlo aktivna na međunarodnoj razini i predlaže niz mjera EK te vjeruje da će dio tih mjera biti usvojen. (Hina)

“Te informacije važne su za našu bazu podataka, ali su također ključne za nacionalno upravljanje zalihama”, rekao je u priopćenju Conabov direktor za poljoprivrednu politiku i informacije Sergio De Zen.

Podaci istraživanja pomoći će vladi i u vođenju politike čiji je cilj osigurati opskrbu hranom, navodi se u priopćenju. Istraživanje će se provesti između 5. i 23. travnja u svim brazilskim regijama.

Brazil je nekada imao državne zalihe najvažnijih osnovnih poljoprivrednih proizvoda, poput kukuruza i soje, ali se njihovo skladištenje pokazalo preskupim, tumači Reuters.

Čelnik odjela za trgovinu i opskrbu u ministarstvu poljoprivrede Silvio Farnese izjavio je nedavno za Reuters da stvaranje zaliha žitarica, kao što se to radilo u prošlosti kako bi se regulirale njihove cijene u razdoblju između dvije žetve, više nije opcija. (Hina/Reuters)