“Točno je da Zdravko Marić na vlastitu inicijativu odlazi s mjesta potpredsjednika Vlade i ministra financija. Predsjednik Vlade izvijestit će o odlasku Marića članove Vlade sutra na užem kabinetu (9h) i članove parlamentarne većine (12h)”, izvijestio je glasnogovornik vlade Marko Milić.

“Zahvalni smo mu na doprinosu koji je dao u Vladi u proteklih šest godina”, kaže se u Milićevoj poruci medijima. “Vlada će nastaviti kao i dosad raditi na rješavanju svih izazova s kojima  smo u krizi suočeni, štiteći hrvatske građane i gospodarstvo”, zaključuje Milić.

Marko Primorac (1984.) profesor je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, čije je područje ekpertize upravljanje financijama u javnom sektoru, porezna politika i fiskalna decentralizacija.

Primorac se bavi izučavanjem javnih financija, lokalnim financijama, poreznim sustavom i upravljanjem javnim dugom, a u njegovoj biografiji uz ostalo piše da je kao autor ili koautor objavio četiri sveučilišna udžbenika.

U 2016. bio je član Stručne radne skupine za reviziju poreznog sustava i izradu novih zakonodavnih rješenja u poreznom sustavu Hrvatske, a 2017. član Povjerenstva za izradu novog modela sustava financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pri Ministarstvu financija.

U 2018. je bio član Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava te član stručne radne skupine za izradu Nacionalne razvojne strategije pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Od 2018. do 2020. obnašao je dužnost savjetnika za gospodarstvo predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.

Od 2016. je član Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, od 2017. do 2018. bio je zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede d.d., a od 2018. je zamjenik predsjednika Revizijskog odbora Hrvatske lutrije d.o.o. Od 2021. je zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije te predsjednik Revizijskog odbora. Od 2021. je vanjski član Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora. (Hina)

“Ne bi trebalo doći ni do kakve oskudice i nestašice. Na svim policama je dovoljno svega, osim ako je roba na jakoj akcijskoj cijeni kod čega je uobičajeno da se polica brže isprazni”, rekao je Marić. Smatra dobrim da i maloprodajni lanci šalju takvu vrstu poruka, “kako se ne bi stekao dojam da samo Vladini dužnosnici pokušavaju umiriti javnost”.

Najavio je da će s trgovcima otvoriti i temu “inflatornih pritisaka” te da je logika snižavanja stopa PDV-a doprinijeti smanjenju pritiska na porast cijena, a kod nekih, kako je rekao, “očekujemo i snižavanje”.

Podsjeća da na cijene ne utječu samo porezi, ali da to nije alibi za neopravdano dizanje cijena. Od trgovaca očekuje da snižavanja stopa PDV-a “preliju tamo gdje je originalno i ciljano, a to su potrošači”. 

Što se tiče ispunjavanja svih mjera iz Akcijskog plana za sudjelovanje RH u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II), rekao je da Vlada “s punim elanom i tim rezultatima” ide dalje prema europskim institucijama u iščekivanju konvergencijskog izvješća početkom lipnja. Očekuje da će to izvješće biti pozitivno.

Naglasio je da cilj uvođenja eura 1. siječnja 2023. ostaje, uz ispunjenje svih obveza. (Hina)

Upitan planira li Vlada olakšati građanima poskupljenje hrane, primjerice snižavanjem PDV-a, Marić je podsjetio da se jedna od posljednjih intervencija u sustav poreza na dodanu vrijednost upravo odnosila na snižavanje stope PDV-a na hranu, između ostalog na svježe meso i ribu te voće i povrće.

U programu Vlade najavljeno je, podsjetio je Marić, da će se, kada se steknu uvjeti, ići na snižavanje PDV-a na kompletnu hranu. “S obzirom na pandemiju i sve izazove s kojima se suočavamo, to u ovom trenutku još uvijek nije na stolu jer se nisu stekli uvjeti. No o tome razmišljamo”, izjavio je Marić.

Napomenuo je i da snižavanje stope PDV-a ne znači nužno i snižavanje cijena proizvoda i usluga, što je potvrdilo i više slučajeva, primjerice kod bezreceptnih lijekova. “Tržište, odnosno ponuda i potražnja, je ono koje diktira”, ustvrdio je.

Istaknuo je i da tema inflacije nije zanemariva. Prema posljednjim podacima DZS-a, inflacija mjerena potrošačkim cijenama u srpnju je na godišnjoj razini iznosila 2,8 posto, najviše od travnja 2013. Rast potrošačkih cijena tako prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, koje su u srpnju porasle za 7,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok još od travnja 2011. godine.

“Inflacija je zvijer, koja ako se i pritaji, ona spava. No uvijek se i lako može probuditi”, slikovit je bio Marić. Ocijenio je da Hrvatska u proteklih 25 i više godina dobro upravlja sa situacijom oko inflacije, a izuzev pretkriznog vremena 2008. godine nije bilo njenih značajnijih porasta.

No sada, u situaciji u kojoj se nalazimo, osim prehrambenih proizvoda, apostrofirao je Marić, rastu i cijene materijala i sirovina potrebnih za obnovu nakon potresa, a posljedično i rada.

Novinari su Marića upitali i postoji li prostor za smanjivanje trošarina na gorivo, kojem cijena ide prema 11 kuna za litru, na što je odgovorio da s obzirom na sve izazove s proračunom u kontekstu financiranja borbe protiv pandemije, za to nema nekog velikog prostora.

Istaknuo je i da je vrijednost fiskaliziranih računa od početka godine do jučerašnjeg dana za 1,5 posto viša u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Kada se gleda samo srpanj u segmentu turizma, vrijednost fiskaliziranih računa porasla je za pet posto u odnosu na isti mjesec 2019., dok je u prvih 18 dana kolovoza skočila za 20 posto. 

U rujnu ili listopadu stiže predujam za NPOO

Marić je rekao i da bi predujam u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) trebao stići u rujnu ili najkasnije u listopadu ove godine.

Naime, u sklopu tog plana Hrvatskoj je namijenjeno 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, a predviđen joj je predujam od 13 posto alokacije. Kako sada stvari stoje, rekao je Marić, isplata predujma bi išla jednokratno, pri čemu važno je da se taj predujam adekvatno iskoristi.

Posebice važnim označio je ono što slijedi nakon toga. Naime, upozorio je Marić, ako se ne provedu mjere i reforme predviđene u NPOO-u, neće biti ni daljnjeg novca, stoga je imperativ da se one provedu, pri čemu je tu financijsku omotnicu označio kao veliku šansu.

Izjavio je da će se u siječnju i veljači iduće godine slati izvješće Europskoj komisiji o svemu učinjenom u ovoj godini. Ovisno o uspješnosti izvršenja preuzetih obveza, pojasnio je ministar financija, krajem svakog polugodišnjeg razdoblja dolazit će nova tranša novca.

Tako, ako do kraja iduće godine Hrvatska ispuni sve predviđeno, do sredine 2023. godine povući će 46 posto ukupnih sredstava iz omotnice, istaknuo je Marić. (Hina)

Projekcije BDP-a za ovu godinu ovise o tome što će se događati s covidom, ali i turističkom sezonom. Očekivanja su da bi turistička sezona trebala biti bolja od lanjske, no to ovisi o razvoju pandemije. Ove se godine ne može očekivati puni oporavak gospodarstva, najraniji se puni oporavak BDP-a na razine prije covida može očekivati krajem 2022. godine, a nekih aktivnosti, uključujući i turizam, ne prije 2023. godine, rekao je Marić u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”. 

Istaknuo je i da je prihodna strana proračuna u prva tri mjeseca, a i prva dva tjedna travnja, na tragu očekivanja, dok je poseban izazov rashodna strana. 

Najavio je i kako će se preraspodjelama u proračunu osigurati sredstva za covid dodatak umirovljenicima, a nakon toga raditi i na prijedlogu rebalansa. 

Procjene su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i resornog ministarstva da će covid dodataka umirovljenicima proračun koštati 600 milijuna kuna. “To danas ide na sjednicu Vlade, osigurat ćemo sredstva u proračunu preraspodjelama, a onda nakon toga onda ćemo raditi pripreme na rebalansu proračuna”, rekao je Marić dodavši kako će do rebalansa doći prije ljetne stanke. 

Ministar financija je, komentirajući dug prema veledrogerijama, naglasio kako i bez covida država ima dugogodišnji problem sa zdravstvom. Najvidljiviji je problem veledrogerija, odnosno opskrbe i dobave lijekova i materijala, ali to, ističe, nije jedini problem sa zdravstvom.

Nije problem niti neki stari dug prema veledrogerijama jer onda bi, tvrdi, rješenje bilo jednostavno – predložio bi Vladi da se izda obveznica ili bilo koji drugi dužnički oblik i da se isplati kompletni dug.

“Uopće nije tema niti pitanje podmirivanje tih obveza i dugova. Vlada odnosno država će to podmiriti, dakle to nije tema. Tema je kako osigurati dugoročnu financijsku održivost i stabilnost sustava”, naglasio je Marić, napominjući kako će se sastanak s predstavnicima veledrogerija održati u 13 sati.    

U vezi Nacionalnog plana oporavka i otpornost, o kojemu će se danas raspravljati i u Saboru, a oporba ga je dočekala “na nož”, dok se poslovna zajednica pribojava da dovoljno novca neće otići u gospodarstvo, posebice ne u privatni sektor, rekao je kako je udio gospodarstva, što uključuje i privatni sektor, najviši – 54 posto, kao i da će najvažnija biti impplementacija tog dokumenta. 

Ključni naglasak plana oporavka, tvrdi, je provedba reformi, stvari koje će imati transformativni efekt kako u javnom tako i u privatnom sektoru, a koje će biti suportirane javnim odnosno privatnim investicijama. 

“Nema potrebe za podjele i raditi razliku između privatnog i javnog sektora”, kazao je Marić, poručujući uz ostalo kako je godina izazovna, ali i postoje pozitivne prilike za gospodarstvo koje treba iskoristiti. (Hina) 

Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca obratila se okupljenima na otvaranju skupa:  „Pomaci koje je Vlada napravila u smjeru poreznog rasterećenja građana i poslodavaca itekako su se isplatili i donijeli neke pozitivne promjene. Ali, tu ne smijemo staviti točku jer su promjene koje su napravljene još uvijek premale. Hrvatska i njezino gospodarstvo još uvijek su u debelom zaostatku kada se uspoređujemo s drugim zemljama po gotovo svim parametrima…“ i dodala: „U našoj politici riječi prečesto ne znače ništa. Olako se daju obećanja koja se ne planiraju ispuniti. I to se mora promijeniti. S više odgovornosti u politici i među drugim akterima na javnoj sceni mi možemo imati puno uspješnije gospodarstvo, puno zadovoljnije građane i puno napredniju zemlju. U tom slučaju kvartalni rast od 3,9 posto ne bi bio senzacija. Kreacija i inovacija danas su najveće vrijednosti. U njih treba ulagati. Njih treba razvijati. One su najkraći recept uspjeha u današnjem nemilosrdnom tržišnom natjecanju. Stotine učenika srednjih škola koje su se sa svojim poduzetničkim idejama i projektima  uključile u HUP-ov natječaj “Poduzetnici budućnosti” potvrdile su da talente za budućnost imamo. Imamo motiviranu, pametnu i vrijednu djecu. Svi mi koji smo danas ovdje i svi drugi koje sam spomenula imamo odgovornost prema njima.“

Ministar financija Zdravko Marić i izaslanik predsjednika Vlade RH predstavio je posljednje podatke Vlade Republike Hrvatske  i aktualne pokazatelje, a u svom je izlaganju, između ostaloga, izjavio:

„Porezni sustav danas sutra želimo učiniti stabilnim, predvidim i u isto vrijeme dosljednim. Hrvatska pamti i puno veće stope rasta od ove zadnje od 3,9%. Već dvije godine za redom imamo i  proračunski višak. Iako su stope rasta danas niže nego u recentnoj prošlosti one su na puno zdravijim temeljima i daju zdravu osnovu za daljnji rast kojem stremimo.“ I dodao: „S jačanjem fiskalnih kapaciteta lokalne samouprave otvorili smo im prostor za veću apsorpciju sredstava iz fondova te ostavili prostor za njihovo porezno rasterećenje. Pojedini gradovi / općine su se odlučili ili smanjiti prirez ili smanjivati razne doprinose i otvarati prostor investicijama. Cilj nam je održati fiskalnu stabilnost i konzistentnost i naš najveći poraz bio bi da porez koji smo ukinuli moramo opet vraćati. Poduzetnicima je važna i predvidljivost, tako bi smjer poreznog i administrativnog rasterećenja trebao biti kontinuiran.“

Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović također je pozdravila okupljene:

„Znanstveno istraživački potencijal Hrvatske ulijeva nadu u bolju budućnost. Mogućnost praktične primjene naših inovacija, a posebno u gospodarstvu, od velikog je značaja za RH. Posebno se to ističe u ovom razdoblju digitalne transformacije – industrije 4.0. Svaki budući uspjeh bit će određen tehnološkim razvojem i kapacitetima za stvaranjem boljih i kvalitetnijih radnih mjesta. Svaki takav uspjeh doprinosi stvaranju radnih mjesta i povećanju standarda svih građana naše zemlje. Ali, moramo se zapitati jesmo li kao država uspješni u istraživanjima i inovacijama ili tek prosječni? Igramo li kad su inovacije u pitanju u prvoj ligi, drugoj, trećoj ili tek petoj? Po pokazateljima međunarodnih institucija ne stojimo najbolje.

U usporedbi s drugim EU zemljama nalazimo se u skupini 14 država u razini umjerenih inovatora. Podbacili smo u razvoju ljudskih potencijala, a posebno u segmentu cjeloživotnog učenja. Prijave intelektualnog vlasništva su nam daleko ispod željene razine. Poslovno okruženje ne potiče na ulazak u poduzetništvo već se ono većim dijelom događa radi potrebe ili nužde. Moramo se zapitati zašto danas pokušavamo doseći one koji su do nedavno bili iza nas. Naše gospodarstvo u srži ima nezdravu strukturu, koja nas drži ispod razine naših konkurenata i koja onemogućava snažan i održivi razvoj. Rast BDP-a sam po sebi ne omogućava održivost, a iako nam raste izvoz on još nije dosta snažan ni u ukupnom iznosu ni u elementima svoje strukture.“

Boston Consulting Group provodi svake godine istraživanje o najinovativnijim kompanijama i trendovima koje ih prate te je podatke predstavila Lucija Vidiš Roić. U zadnjem istraživanju to je umjetna inteligencija. 30% ispitanika očekuje da će umjetna inteligencija imati najviše utjecaja na njihovo poslovanje u idućih 3-5 godina.  Najinovativnije svjetske kompanije po posljednjem istraživanju su, osim očekivanih tehnoloških pionira poput Google-a, Apple-a, na vrhu ljestvice i Amazon, Netflix, Amazon i Tesla. Svih top 10 najinovativnijih kompanija znatno ulaže u umjetnu inteligenciju u određenom segmentu svog poslovanja. Međutim, umjetna inteligencija nije rezervirana samo za velike – i manja poduzeća mogu koristiti umjetnu inteligenciju kroz partnerstva ili outsourcing. Primjer su Google ads koji omogućuju ciljano oglašavanje.

Atlantic Grupa je kroz partnerstvo s hrvatskom kompanijom Gideon Brothers uvela robote u svoj najnoviji logistički centar gdje pomoću metoda dubokog učenja i stereoskopskim kamera generira novu generaciju robotskog vida, koja je jednako pouzdana a jeftinija od postojećih sustava. Isto tako, Rimac koristi umjetnu inteligenciju, ne da zamijeni vozače, već da njihovu vožnju učini boljom. Hrvatska je na začelju Europe po pitanju inovativnosti  (iza nas je samo Cipar od EU zemalja) ako uzmemo u obzir Bloombergov indeks inovativnosti 2019.

Usporedimo li se sa susjednom Slovenijom koja ima skoro duplo manje stanovnika nego mi, oni su lani registrirali 99 patenata, a mi samo 14. Neke od “inovativnijih zemalja” se koriste brojnim reformama kako bi osnažile inovativnost. Primjer su stvaranje pozitivne i stabilne investicijske klime u Češkoj čime je privukla brojne automobilske igrače poput Nissana, Toyote, Volkswagena, stvaranje klastera i inkubatora u Njemačkoj čime se povezuje poduzeća i sveučilišta te danski model “flexicurity“ kojim se omogućuju fleksibilniji modeli rada i pruža sigurnost u tranziciji s jednog posla na drugi – navela je Vidiš Roić.

Na Danu poduzetnika dodijeljena su nagrade najboljim poduzetničkim idejama timova srednjih škola Republike hrvatske. Natječajem „Poduzetnici budućnosti“ Hrvatska udruga poslodavaca nagrađuje 25 poduzetničkih ideja timova srednjih škola s ukupnim nagradnim fondom od 250.000 kuna. HUP uz prvih pet najboljih projekata koji dobivaju nagradu u iznosu od po 25.000 kuna svaki, pet sljedeće rangiranih (6.- 10. mjesto) nagrađuje  s po 10.000 kuna svaki, a ostalih 15 projekata (11.-25. mjesto) dobit će po 5.000 kuna. Ukupno je prijavljeno 146 projekata. Projekt „Poduzetnici budućnosti“ podržavaju tri institucionalna partnera: predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske. Najbolji projekti timova srednjih škola koje su u 2019. osvojile svaka po 25.000 kune ove godine su:

1. Gimnazija Velika Gorica – Spasimo hrvatske šume
2. Industrijska strojarska škola Zagreb – Vacuumforming uređaj za izradu kalupa za odljevak
3. V. gimnazija, Zagreb – Mundus Education System
4. Obrtnička škola Požega – Vinys
5. Industrijsko-obrtnička škola Slatina – Dijagnostički pisoar za otkrivanje raka prostate

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat  sudjelovali su u dodjeli.

Blaženka Divjak izjavila je: „Ponosni smo što možemo podržati projekt Poduzetnici budućnosti i smatram važnim činjenicu što je i predsjednica države danas ovdje te je dala podršku projektu i što ste svi u publici strpljivo s nama do kraja dočekali dodjelu nagrada. Čestitam svim pobjednicima.“

Darko Horvat rekao je: „Na današnji skup gledam kao na primjer pozitivnog dijaloga usprkos nekim brojkama koje smo danas čuli. Čestitam svim dobitnicima i nadam se da će biti prepoznati i marketinški te da će na dobar način iskoristiti novac koji su danas osvojili.“

Na panel raspravi na Danu poduzetnika sudjelovali su: Jiří Dvorjančanský predsjednik Uprave A1 Hrvatska, Mihael Furjan predsjednik Uprave Plive, Mirko Habijanec, predsjednik Uprave  Radnik Križevci, Mate Rimac, predsjednik Uprave Rimac automobili i Marin Pucar predsjednik Uprave Podravke.

„Istraživački rad u Plivi počeo je već 30ih godina prošlog stoljeća, a pokrenut je inicijativom profesora Preloga koji je dobio i Nobelovu nagradu. Najvažniji su ljudi i kultura, a uvijek smo u Plivi bili ponosni na to da smo ulagali u ljude i njihovo obrazovanje“, izjavio je Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive Hrvatska

„S Vegetom smo prošli put od svjetske inovacije do globalnog brenda. Kad gledate vremena u zatvorenom tržištu u kojem se Vegeta razvijala, došli smo do toga da nakon 60 godina možemo reći da je Vegeta najglobalniji brend u Hrvatskoj od sve robe široke potrošnje. Naše proizvode kao što je Vegeta Natur lansiramo u 18 zemalja svijeta i s njima želimo pridobiti nove generacije. Kompanijska i organizacijska klima, stvaranje kreativnog duha i prihvaćanje pogrešaka ključne su kod razvoja inovacija“, rekao je Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke

„Pojam inovatora je u Hrvatskoj pogrešno shvaćen, inovacija mora biti komercijalno iskoristiva da bi bilo uspješna. Ideja sama po sebi ništa ne znači ukoliko ju ne prati investicija. Prava vrijednost je u egzekuciji – provedbi ideje u praksu tj. dolazak od ideje do konkretnog proizvoda ili proizvodne linije“, rekao je Mate Rimac, predsjednik Uprave Rimac automobili

„Naši korisnici ne očekuju od nas da im pružamo samo telekomunikacijske usluge ili brzi Internet, nego digitalne usluge te cyber sigurnost. Korisničke navike i potrebe u današnje se doba brzo mijenjaju, pa nas tako naši partneri među ostalim traže pomoć u razvoju novih IoT tehnologija. Sada smo i savjetnik i provider digitalnih rješenja te nove tehnološke platforme koja će osigurati globalnu konkurentnost Hrvatske u sljedećoj industrijskoj revoluciji”,  izjavio je Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave A1 Hrvatska

„Radnik je jedno od rijetkih poduzeća koje je pretvorbu preživjelo, odradilo transparentno, koje je likvidno i koje poslove ugovara neovisno o bilo kojoj politici. Ako transparentno i uređeno poslujete moguće je ostvariti dobre rezultate, ulagati u inovacije i kreativnost te daljnji razvoj“, izjavio je Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnik Križevci.