Kako je priopćeno iz tog ministarstva, riječ je o pozivu “Priprema projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području digitalne transformacije i zelene tranzicije”, vrijednom 21,24 milijuna eura, kojim se financira ukupno 156 projekata.

Radi se o projektima poput energetske obnove ili izgradnje energetski učinkovitih zgrada javne namjene, ulaganja u solare, unaprjeđenja u području mobilnosti, digitalizacije raznih javnih sustava, poboljšanja infrastrukture u zaštićenim područjima prirode, revitalizacije i očuvanja kulturne i povijesne baštine i drugih.

Današnjom dodjelom završen je ciklus financijske podrške koji stvara preduvjete za administrativnu spremnost projekata diljem Hrvatske. Svi će ti projekti na lokalnoj i regionalnoj razini pokrenuti javne investicije u području zelene i digitalne tranzicije društva i gospodarstva, ukupne vrijednosti veće od 500 milijuna eura, navode iz Ministarstva.

“Godine pred nama donose najviše dostupnih EU sredstava za ulaganja u zeleno i digitalno, stoga je iznimno važno da imamo dovoljan broj spremnih i kvalitetnih projekata upravo u tom području. S tim smo ciljem osigurali sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a interes korisnika pokazuje da smo pogodili jer njihovi zahtjevi za nekoliko puta premašuju dostupna sredstva. Ulaganja u projektnu dokumentaciju možda nisu novčano najviša po iznosima, ali će generirati preko 500 milijuna eura novih investicija u zeleno i digitalno i time pomoći da ostvarimo željenu tranziciju”, rekao je ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić. (Hina)

Podravka se priključila projektu svjetske organizacije za zaštitu prirode „Šuma hrane“ i u suradnji s koprivničkim Komunalcem posadila i svoj voćnjak na zemljištu kod koprivničkih Gradskih bazena Cerine.

Koprivnica svojom geolokacijom pripada području Europske Amazone, UNESCO-va rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, a ovim projektom dodatno se želi osvijestiti važnost brige za planet Zemlju, a samim time i dobrobit svakog njenog stanovnika.

Podravka je za svoj voćnjak odabrala šljive, jabuke, breskve, višnje i kruške, a zahvaljujući sadnji po principu permakulture, nisu korištene nikakve kemikalije. Uz navedene voćke, zasađeno je i mnoštvo bobičastog voća, aromatičnog bilja, povrća i cvijeća, a sve kako bi se omogućilo održavanje produktivnih ekosustava koje odlikuju bioraznolikost i stabilnost, a samim time i samoodrživost. Prilikom sadnje korišten je kompost prve klase DomKo koji se proizvodi u Kompostani Herešin kod Koprivnice, u koju se odvozi i biootpad iz Podravke. Kompostiranjem na ovaj način zatvara se prirodni ciklus kruženja tvari u prirodi. Od biorazgradivih otpadaka nastaju vrijedne organske tvari kojima se prihranjuju biljke tijekom sadnje.

1 od 4

U sadnji Podravkina voćnjaka sudjelovale su Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, Nataša Mikuš Žigman, direktorica Poslovne održivosti i zelene transformacije, Nataša Tetec, predsjednica Uprave Komunalca i Nataša Njegovec, inženjerka hortikulture Komunalca, dok je inicijativu ispred Grada Koprivnice podržala i zamjenica gradonačelnika Ksenija Ostriž.

Nakon usvajanja nove Nutritivne strategije za razdoblje do 2027. te ususret predstavljanju Strategije održivost poslovanja za razdoblje do 2030., ovo je samo još jedna u nizu aktivacija kojima Podravka promiče društveno odgovorno poslovanje i važnog očuvanja okoliša.

Na današnjoj radionici u HGK “Stvaranje pametne i konkurentnije Hrvatske” tvrtkama je predstavljeno što im je na raspolaganju na temelju sporazuma, zajedno s drugim izvorima financiranja za ulaganja i ravnomjeran razvoj. Radi se o tri područja: rad na stvaranju pametne i konkurentnije Hrvatske s diversifikacijom gospodarstva i njegovom digitalizacijom, zatim kako Hrvatsku učiniti “zelenijom” i usmjeriti je prema net zero ekonomiji te kako poduprijeti hrvatsko društvo i stanovništvo tako da bude zapošljivije, s konkurentnim vještinama i sposobnostima.

“S obzirom na veliki broj tvrtki koje su pratile radionicu, procjenjujemo da je tema od velikog interesa našim članicama i da će informacije koje su tvrtke dobile na radionici uvelike pomoći tvrtkama da uz pomoć fondova EU maksimalno ulažu u rast, razvoj i inovativnost i na taj način postaju konkurentne, prepoznatljive i globalno prisutne”, rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.

Financijske instrumente u budućem proračunskom razdoblju sudionicima je predstavila voditeljica Službe za financijske instrumente Uprave za provedbu operativnih programa i financijskih instrumenata Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Diana Bezjak.

“Financijski instrumenti jedan su od načina korištenja sredstava fondova EU, a dolaze u obliku kreditnih linija, garancijskih shema i fondova rizičnog kapitala. Iz financijskih instrumenata primatelji mogu dobiti kredite po kamatama daleko nižim od uobičajenih kredita komercijalnih banaka te vrlo povoljne garancije, a mlada i inovativna poduzeća mogu dobiti prijeko potrebna ulaganja u vlasnički kapital. Financijski instrumenti pojednostavljuju pristup sredstvima EU zbog bitno manjih administrativnih zahtjeva”,  istaknula je Bezjak.

Radi se o jednom od od najučinkovitijih načina korištenja financijskih resursa radi ostvarivanja ciljeva poticanja malog i srednjeg poduzetništva, kojim se pruža podrška ulaganjima i pomaže u mobilizaciji dodatnih javnih i/ili privatnih izvora financiranja u svrhu otklanjanja tržišnih nedostataka.

Korištenje financijskih instrumenata značajno povećava i svijest o nužnosti generiranja samoodrživih projekata, odnosno onih koji se sami otplaćuju i pokrivaju vlastite operativne troškove tijekom cijelog razdoblja korištenja, i samim tim doprinose većoj fiskalnoj odgovornosti nosioca javnih politika prema građanima (biračima), kako je i pokazala prethodna praksa u drugim zemljama članicama koje su pristupile Europskoj uniji jedno razdoblje prije Hrvatske.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija (OPKK) bilo nadležno za prioritete ulaganja koji se odnose na: jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, poslovnu konkurentnost te jačanje oporavka i otpornosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju. Osim kroz dodjelu bespovratnih potpora za poduzetnike i poduzetničku infrastrukturu, za investicije u jačanje konkurentnosti osigurana su i sredstva za financijske instrumente putem HBOR-a i HAMAG BICRO-a.

“U novom programskom razdoblju kroz Program konkurentnosti i kohezija 2021.-2027. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će intervencije usmjeriti na jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta poduzetnika – prije svega MSP (i dijelom velikih) i korištenje naprednih tehnologija, iskorištavanje prednosti digitalizacije, povećanje rasta i konkurentnosti MSP-ova te na razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo”, istaknula je voditeljica Službe za pripremu programa Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Sanja Fišer.

Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026 komponentu Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je planiralo aktivnosti namijenjene izravno poduzetnicima kroz dodjelu bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 370,3 milijuna eura, usmjerene na tranziciju gospodarstva prema energetski i resursno učinkovitom gospodarstvu te na inovacije i razvoj i primjenu novih (digitalnih) tehnologija, a za investicije u jačanje konkurentnosti osigurana su u NPOO-i i sredstva za financijske instrumente putem HBOR-a i agencije HAMAG BICRO u iznosu od 310 milijuna eura.

U sklopu radionice tvrtkama su predstavljeni i dostupni programi financiranja za poduzetnike HBOR-a, koje je predstavio Hrvoje Galičić, kao i dostupni programi financiranja za MSP-ove, pojedinačna jamstva, portfeljna jamstva agencije HAMAG BICRO, o čemu je govorio Bojan Perić.

“Greendex – indikator zelene tranzicije” komentirali su na okruglom stolu, uz analizu rezultata, Damir Ciglar, generalni direktor agencije Imago Ogilvy, Martina Rizman Matić, direktorica odjela internih komunikacija u Infobipu i Tihomir Ladišić, direktor vijesti i programa N1. Pod voditeljskom palicom novinarke Ivane Paradžiković, saznali smo koliko smo svjesni i zabrinuti zbog trenutnih i budućih klimatskih promjena.

Rezultati istraživanja pokazali su kako mediji iskazuju najveću zabrinutost o klimatskim promjenama, njih čak 52%, dok je među kompanijama zabrinutih tek 35% te nešto malo više, 36% zabrinutih među agencijama.

Čak 60% kompanija nema radno mjesto posvećeno isključivo politikama i aktivnostima vezanim za klimatske promjene, kod agencija ih je zastupljeno u mjeri od svega 20%, dok je kod medija polovina redakcija bez tog radnog mjesta.

Na edukaciji zaposlenika najviše rade kompanije, njih gotovo 64%, agencije 55%, dok je kod medija najmanja razina edukacije, tek 45%.

“Mediji imaju u najvećoj mjeri pristup informacijama o klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju. Zato je najizraženija zabrinutost upravo u medijima, ali ključno je da se sve više bave takvim temama i redovito izvještavaju o održivom razvoju i klimatskim utjecajima, s lokalnog i globalnog aspekta”, izjavio je Tihomir Ladišić koji ističe kako teme održivosti i klimatske promjene utječu na svakodnevni život, iako toga ljudi još nisu dovoljno svjesni.

Dio agencija još nije upoznat s terminom greenwashing, a kompanije još uvijek klimatske promjene ne smatraju prioritetom.

Agencije, njih čak 92,50% smatra kako su klimatske promjene dio odgovornosti marketinških i komunikacijskih aktivnosti, ali čak više od 52% njih nije spremno na financijske žrtve. Prema istraživanju, u greenwashing kampanjama sudjelovalo je 20% agencija.

“Toga ima, ali će i biti. S jedne strane treba se prije svega postići samoregulativa. Na primjeru projekata koje mi radimo u agenciji, jasno su definirani kriteriji tko i kako može biti partner. S druge strane, kroz greenwashing kampanje, kao “pozitivan efekt” imamo činjenicu da se potrošači informiraju i teme održivosti češće se stavljaju u fokus“, dodao je Damir Ciglar, direktor agencije Imago Ogilvy.

Prema istraživanju, čak 50% kompanija, iako su svjesne važnosti zelene tranzicije, ne bi dale prioritet klimatskim promjenama. Najčešći faktori koji utječu na to su preveliki troškovi smanjenja emisije stakleničkih plinova i drugi hitniji rizici za poslovanje kao što je COVID, financijska nesigurnost te nedostatak ili neadekvatnost zakonskih mjera za smanjenje emisije stakleničkih plinova.

1 od 8

„Svi se nalazimo u jednom zajedničkom krugu odgovornosti. Kompanije trebaju imati osjećaj za biznis, pažljivo birati menadžere i timove za dugoročnije ciljeve. Ključno je da strategija održivosti bude kvalitetno balansirana s poslovnom strategijom i onda će imati dugoročne rezultate i uz to činiti dobro okolišu i zajednici“, zaključila je Martina Rizman Matić, direktorica odjela internih komunikacija u Infobipu.

Na pitanje medijima koliko često izvještavaju o klimatskim promjenama, istraživanje je pokazalo podjelu na one koji jednom na dan do jednom na tjedan izvještavaju – njih više od 50%, i 34% koji izvještavaju rjeđe od jednom na mjesec. Međutim, zabrinjavajuće je kako 52.5% njih priznaje da rijetko, ponekad, često ili uvijek pišu o klimatskim promjenama s aspekta klimatskog skepticizam.

Budućnost moramo zajedno kreirati

Važnost Greendex istraživanja prije svega leži u osvješćivanju važnosti i potrebe većeg angažmana na temu održive budućnosti. Zahvaljujući interesu i odazivu kompanija, agencija i medija, Greendex istraživanje kvalitetan je indikator trenda u industrijama koje imaju veliki utjecaj na društvo.

Rezultati istraživanja i otvorene teme podloga su za nastavak diskusije na najvećem regionalnom zelenom festivalu Greencajt, koji će se održati u Zagrebu 24. i 25. svibnja 2023. godine.

Na konferenciji koju je organizirala Europska investicijska banka, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da će uz pomoć novca iz REPower EU-a plana, Hrvatska udvostručiti kapacitete LNG terminala na Krku, pojačati plinovodnu mrežu Plinacra te dodatno osnažiti kapacitete Janafa.

Povećanjem kapaciteta LNG-a i plinovoda prema Sloveniji i Mađarskoj moći će se opskrbljivati te zemlje, rekao je Filipović, dodavši da se kapaciteti Janafa mogu poduplati.

Kazao je i kako RePower EU plan Europske komisije ima za cilj Europu učiniti neovisnom o ruskim fosilnim gorivima do 2030. godine. Naglasio se kako planovi EK uključuju uz ostalo i  zajedničku nabavu plina, punjenje plinskih skladišta na razini cijele Europe, provođenje projekata obnovljivih izvora te infrastrukturno bolju povezanost cijele Europe.

Dodao je da REPower plan puno znači i za Hrvatsku, ali i za naše susjedstvo.    

Smatra da treba povećati investicije u plinovode, ali i da je u srednjoročnom planu da Hrvatska plinom i nekim drugim energentima opskrbljuje i Bosnu i Hercegovinu.

Komentirajući problematiku punjenja podzemnog skladišta plina Okoli, podsjetio je kako je vlada dala financijsko jamstvo HEP-u i zadužila ga da napuni skladište kako sigurnost opskrbe ne bi došla u pitanje.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak kazala je da zahvaljujući geografskom položaju Hrvatska ima sve predispozicije da aktualne ekološke, klimatske i energetske izazove pretvori u svoju priliku.

Za ‘zeleniju Hrvatsku’ više od 2,2 milijarde eura

Navela je kako je do 2027. godine više od 30 posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj stavljeno na raspolaganje u smjeru energetski zelenije Hrvatske. Radi se o više od 2,2 milijarde eura, a ako se tome dodaju i ostali dostupni izvori radi se o svoti od više od 2,5 milijarde eura. 

Voditelj Ureda Europske investicijske banke u Zagrebu Anton Kovačev naveo je kako rast cijena energenata snažno utječe na kompletno europsko gospodarstvo te da EIB grupa ima veliku ulogu u postizanju snažnog i zdravog gospodarskog oporavka europskih zemalja, s naglaskom na zelene projekte. Istaknuo je da je dobro što naša zemlja ima dovoljno i vode, vjetra i sunca što se po njemu mora iskoristiti, jer se radi o zelenim energijama.

Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognjen Zlatev smatra da danas nema aktualnije teme od energetike. Rekao  je da živimo u opasnom svijetu u kojem Rusija energente pretvara u oružje. I on smatra da Hrvatska ima veliki potencijal u solarnoj, geotermalnoj i energiji iz vjetroelektrana. Istaknuo je i da sve države Europe sada trebaju štedjeti energiju, pa tako i Hrvatska, kazavši da, uz ostalo, treba ulagati u energetski učinkovite zgrade, električna vozila i sl. 

Potpredsjednica Europske investicijske banke Tereza Czerwinska  smatra da je ukrajinsko-ruski rat preuzeo i europski krajobraz, te da je prouzročio sve vrste mogućih kriza – od osobnih do energetskih. Europa se, po njoj, trudi smanjiti ovisnost o ruskim energentima, odnosno traži izlaz kako da se nađe alternativa za ruske energente. “Mora se više ulagati u energetsku učinkovitost, a bit će ključno investirati i u visokorizične projekte i inovacije vezane uz nove tehnologije”, naglasila je Czerwinska. 

Tijekom konferencije je rečeno i da Hrvatska i Slovenija predstavljaju izvrstan primjer regionalne suradnje što je uvelike posljedica činjenice da su razvijani kao dio zajedničkog sustava, da najveće nacionalne kompanije već dugo prostor obje države tretiraju kao jedno tržište, te da će se  ta integracija dodatno pojačati nakon skorog hrvatskog priključenja eurozoni. (Hina)

Proces zelene tranzicije izazov je za većinu tvrtki, a neke od njih već su prepoznale važnost te tranzicije i započele s njezinom implementacijom u cilju bržeg, uspješnijeg i profitabilnijeg poslovanja, rečeno je uoči početka dvodnevne konferencije.

“Drago nam je što je naša ideja postala stvarnost, zahvaljujući prije svega institucijama, organizacijama i pojedincima koji su u nas vjerovali dok smo imali samo ideju, a posebice tvrtke Rimac i Infobip”, istaknula je Antonija Eremut Erceg, jedna od organizatorica ispred organizacijskog tima kojeg još čine Ognjen Bagatin, Tomislav Buljubašić i Marijan Čipčić. 

Ispred splitskog HNK, u kojem se održava konferencija, izložena je Nevera Rimac Automobila, jurilica od 1914 konja. “Nevera je simbol inovacije, tehnologije, predanosti, motivacije i ustrajnosti u jednom kontekstu koji je sve samo ne lagan”, ocijenila je Eremut Erceg.

Poručila je kako ovo nije tek konferencija o novim tehnologijama već “konferencija o politikama koje omogućavaju primjenu tih tehnologija”.

“Ovo je konferencija o svima nama, počevši od naših svakodnevnih odabira – načina na koji idemo na posao, biramo li osobni automobil ili javni prijevoz i uzimamo li staklenu ili plastičnu bocu”, dodala je.

Miljenko Baković ispred tvrtke Rimac ocijenio je kako Hrvatskoj nedostaje događanja poput ovih. “Moramo stremiti tehnologijama budućnosti, a ova konferencija bit će svojevrstan portal budućnosti koji će pokazati što nas čeka za pet do deset godina te kako će nam se život naglavce preokrenuti”, kazao je Baković.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak održala je predavanje o mogućnostima financiranja javnog i privatnog sektora u Hrvatskoj u novom višegodišnjem financijskom okviru od 2021. do 2027. godine.

“Više od 2,2 milijarde eura u novim programima usmjereno je za postizanje klimatske neutralnosti i upravljanje rizicima od klimatskih promjena, za postizanje više obnovljivih izvora energije, ali i inovativnu urbanu mobilnost u našim gradovima”, rekla je Tramišak u izjavi za medije.

Europskim Zelenim planom cilja se do 2030. godine klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama smanjiti neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990., a do 2050. godine Europa se obvezuje postati ugljično neutralna. (Hina) 

Danas je u prostorima HUP-a održana prva sveobuhvatna konferencija na temu ESG-a pod nazivom „Uz ESG kriterije do održivog gospodarstva – Future Perfect Business”. Konferencija je održana s ciljem otvaranja šire rasprave na temu podizanja svijesti o održivosti gospodarstva i društva te implementacije nove EU regulative usmjerene zaštiti okoliša, a organizirali su je partneri novoosnovane inicijative Future Perfect Business – Međunarodni institut za klimatske aktivnosti (IICA), Media Val i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), uz partnerstvo Europske komisije.

Ministar održivog razvoja i energetike Tomislav Ćorić u svom je uvodnom govoru na konferenciji kazao da se nalazimo u vremenu koje nosi nevjerojatne izazove, prije svega u težnji da se zadržimo na putu snažne zelene i digitalne transformacije gospodarstva. Taj transformacijski proces, kako je rekao, predstavlja veliku šansu za hrvatsko gospodarstvo, prije svega iskorak u smjeru koji nam kao maloj otvorenoj ekonomiji odgovara – digitalizacije ekonomije i njezinog ozelenjavanja.

Poslovni sektor u narednom periodu očekuju značajne promjene u području izvještavanja i ostvarenja prava na izvore financiranja. Izazove koje pred poduzetnike stavlja EU potrebno je prepoznati kao priliku za izgradnju kvalitetnijeg, agilnijeg i otpornijeg društva – koje će se lako i brzo nositi sa svim promjenama i budućim prilagodbama. Mihael Furjan, predsjednik HUP-a, osvrnuo se na obveze koje očekuju poslodavce u novom financijskom razdoblju te na razloge zbog kojih se HUP odlučio pridružiti u svojstvu partnera inicijativi Future Perfect Business:

„HUP želi pomoći svojim članovima, primarno kroz edukacije o ESG kriterijima, da se lakše prilagode novim uvjetima, ne zato što je to obaveza, nego zato što je to način da se hrvatske kompanije diferenciraju od drugih zemalja i budu primjer drugima u održivom razvoju“, rekao je Furjan.

Marija Pujo Tadić, predsjednica Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA) u svojoj je prezentaciji pojasnila razloge osnivanja inicijative Future Perfect Business:„Inicijativa je osnovana s primarnim ciljem educiranja, informiranja, osvještavanja i umrežavanja poslovne zajednice, ali i svih zainteresiranih pojedinaca, kako bi se zadovoljili postavljeni okolišni kriteriji te zajedničkim snagama pronašao put za dugoročno održivo društvo. Inicijativa poziva za zajednički stol sve: poslovnu zajednicu, predstavnike Vlade, regionalne i lokalne samouprave, sve političke opcije, neprofitne (NGO) organizacije i širu javnost“, te je premijerno najavila prve sveobuhvatne  edukacije za poduzetnike koje uključuju i klimatske kriterije održivosti (ESG):

„Edukacije, koje kreću već 11. travnja, namijenjene su svim tvrtkama koje se pripremaju na novo financijsko i izvještajno razdoblje, a provodi ih Međunarodni institut za klimatske aktivnosti u suradnji s Međunarodnim udruženjem za održivo gospodarstvo (IASE). Edukacije imaju za cilj pružiti stručnu podršku poslovnim subjektima u pripremi nefinancijskih izvještaja te implementaciji Niskougljične strategije, Strategije prilagodbe i Europskog Zelenog plana u poslovne planove njihovih kompanija. U pripremi silabusa edukacija sudjelovalo je više od 100 profesora iz cijelog svijeta, od čega čak 4 nobelovca.“

Gabriele Giudice, zamjenik direktora u Glavnoj upravi za gospodarske i financijske poslove Europske komisije na konferenciji je istaknuo da je Europska komisija sa zadovoljstvom partner događanjima poput ovog koji su usmjereni na poticanje dijaloga o zelenim politikama održivog razvoja. Prioritet Europskog zelenog plana za postizanje niskougljičnog gospodarstva, zajedno s oporavkom od pandemije te, u najnovije vrijeme, potreba da Europa postane nezavisna od ruskih fosilnih goriva znatno prije 2030. godine predstavljaju između ostaloga značajni izazov u pogledu izvora financiranja za navedene ciljeve. Stoga je ključno iskoristiti priliku koju nudi Nacionalni plan za oporavak i otpornost te osigurati uspješnu provedbu reformi i investicija koje će hrvatsko gospodarstvo učiniti konkurentnijim, zelenim i otpornim, kao i doprinijeti ispunjenju zajedničkog cilja Europske unije –  postati prvi klimatsko neutralni kontinent do 2050. godine, kazao je g. Giudice.

Carmen-Daniela Micu, predsjednica IASE (Međunarodna udruga za održivo gospodarstvo) i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e svojim su izlaganjima napravili uvod za dvije panel rasprave na kojoj su sudjelovali predstavnici uspješnih kompanija i stručnjaci iz područja financija iz renomiranih domaćih i svjetskih institucija.

„Klimatske promjene i poslovna etika kompanija najviše su u fokusu u novom financijskom razdoblju. Nama kao regulatoru važno je da su dioničari zaštićeni te da kompanije njeguju kvalitetnu kulturu i odnos prema radnicima. ESG i nefinancijsko izvještavanje krenulo je još 90ih godina kada su se počela spominjati tri P – planet, profit and people. EU je potom 2015. krenuo s programom za održiv razvoj, kroz Pariški sporazum. Edukacije koje HANFA provodi unutar Hrvatske usmjerene su usklađenosti s novim uredbama EU, kao što je Uredba o taksonomiji. Sve jači i veći dio nefinancijskog izvještavanja čine izvještaji o održivosti koji su obavezni za sve tvrtke s više od 500 zaposlenika – iako je i dalje mali broj tih izvještaja revidiran izvana, što će se u budućnosti mijenjati“, izjavio je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e

Carmen-Daniela Micu, predsjednica IASE (Međunarodna udruga za održivo gospodarstvo) govorila je o važnosti certificiranja ESG stručnjaka. Ljudi su sve kritičniji prema „greenwashingu“ i marketingu koji stoji iza toga. ESG donosi i financijsku i reputacijsku korist, ali i doprinosi zajednici, poručila je Micu u svom izlaganju.

Prva panel rasprava bila je namijenjena poslovnom sektoru i na njoj su sudjelovali predstavnici uspješnih hrvatskih kompanija: Ruža Tomić Fontana, glavna direktorica Coca-Cole HBC Adria, Josip Lasić, član Upravnog odbora Končar elektroindustrije, Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe i Vjekoslav Majetić, predsjednik uprave Dok-Inga. Raspravu je moderirala Vali Marszalek, direktorica UN Global Compact Croatia.  

„Vodstvo treba biti otvoreno za promicanje ciljeva održivog razvoja i pronaći ispravnu poziciju kompanije na tom putu. Coca-Cola je kao globalna kompanija svojim znanjem uspješno doprinijela implementaciji zelene tranzicije u poslovanje. Priznanje Global Compacta SDG Pioneer doživljavam kao zajednički poticaj za daljnju edukaciju i razvoj u smjeru održivosti. Važno je da su kriteriji održivosti mjerljivi i opipljivi te podržavam čak i komunikacijski dio ove priče jer na taj način gradimo svijest o važnosti održivog razvoja u širem društvu“, izjavila je Ruža Tomić Fontana, glavna direktorica Coca-Cole HBC Adria.

„Održivi razvoj sastavni je dio našeg poslovanja, ne samo zato jer smo kao tvrtka izlistani na burzi, nego i jer je to važno svim našim dionicima. Ove godine smo prvi puta objavili integrirano izvješće koje uključuje ne samo naš poslovni uspjeh, nego i aspekte održivog razvoja naše kompanije. Atlantic Grupa ima sreću da je za dioničare imala razvojne banke koji su nam jako pomogli svojom proaktivnom djelatnošću i obrazovali nas o značaju održivog razvoja i brige o okolišu te je to jedan od razloga zašto već 15 godina uspješno brinemo o našem carbon foot-printu, recikliranju, otpadnim vodama i drugim aspektima održivosti“, kazao je Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe.

Drugi panel bio je posvećen financijskom sektoru, moderirao ga je Mario Aunedi Medek, partner i direktor u agenciji za strateško komuniciranje Media Val, a na njemu su sudjelovali Marija Hrebac, direktorica Hrvatske Agencije za osiguranje depozita, Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća HANFA-e, Tamara Perko, predsjednica uprave HBOR-a, Stephanie E. Trpkov, konzultantica pri Svjetskoj banci i Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke.

„Već odavno financiramo zelene i održive projekte u okviru naših instrumenata financiranja. Važno je tvrtke educirati od trenutka nabavljanja projektne dokumentacije jer već u pripremi projekata održivi kriteriji moraju biti ispunjeni. Uz grantove za projektnu dokumentaciju, financijsku konstrukciju tvrtke mogu zatvoriti kreditima ili drugim izvorima financiranja dostupnim kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, pri čemu će svi projekti financirani iz NPOO-a morati zadovoljiti kriterij do no significant harm“, rekla je Tamara Perko,predsjednica Uprave HBOR-a.

„Moramo i dalje raditi na osvještavanju ljudi na ključnim pozicijama o tome da ESG nije obaveza, već prilika za kompanije u privatnom sektoru, ali je i sredstvo za donošenje ispravnih investicijskih odluka. IASE kroz edukacije pomaže kompanijama primijeniti nove metode u svoje standardno poslovanje, ali i dalje je nedovoljno privatnog kapitala angažirano u ulaganje u zelenu tranziciju. Moramo se zapitati jesmo li spremni maknuti fokus s neograničenog rasta i novca prema održivom, budućem rastu“ – izjavila je Stephanie E. Trpkov, konzultantica pri Svjetskoj banci.

Prve ESG edukacije za poduzetnike kreću već 11. travnja, a svi zainteresirani mogu se na njih prijaviti na web stranicama Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA).

Poduzetnike je zanimalo u kojoj mjeri će iz novih programa biti dostupna bespovratna sredstva za velike prehrambeno-prerađivačke kompanije koje su okosnica cijele industrije, a uglavnom su zapostavljene pri programiranju sredstava jer ne spadaju u ruralni dio. Iako je poručeno kako će gotovo sva sredstva iz Plana oporavka i otpornosti direktno ili indirektno završiti u privatnom sektoru, još uvijek je nejasno koliko će konkretno bespovratnih sredstava biti na raspolaganju velikim gospodarskim subjektima koji planiraju investicije u skladu s održivim i zelenim smjernicama politike EU-a.

„Veliki dio hrvatske prehrambene industrije koji nije naslonjen na ruralni dio i primarnu proizvodnju još uvijek ne zna u kojoj mjeri će se njihovi kapitalni projekti i investicije moći sufinancirati bespovratnim sredstvima u sklopu Plana za oporavak i otpornost. Ti, većinom veliki subjekti i nositelji proizvodnje, do sada su ostajali malo po strani, a kako će biti ubuduće ovisit će o našim pregovaračima“, izjavio je Igor Miljak, potpredsjednik Grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa HGK te predsjednik Uprave PPK karlovačke mesne industrije.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević uvodno je istaknuo kako posljedice krize nisu poštedjele ni prehrambeno-prerađivačku industriju koja je prekinula višegodišnji kontinuirani rast volumena proizvodnje pa smo tako u 2020. zabilježili pad od 1,9 posto u proizvodnji hrane i čak 18,8 posto u proizvodnji pića.

„Iako u prošloj godini bilježimo znatno smanjenje vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s inozemstvom za čak 31,5 posto, i iako je pokrivenost uvoza izvozom porasla s 64 na 74 posto treba reći da je usporavanje uvoza najvećim dijelom posljedica izostanka turističke i HORECA potrošnje. Suficit ostvarujemo samo u razmjeni žitarica, uljarica, riba te mesnih i ribljih prerađevina, a posebno nas treba brinuti podatak da žitarice i uljarice generiraju čak 77 posto suficita. U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića, što jasno govori u kojem smjeru treba ići hrvatska proizvodnja hrane“, kazao je Kovačević, dodavši kako u primarnoj proizvodnji, osim povećanja produktivnosti i obujma proizvodnje, treba mijenjati strukturu prema visokodohodovnim kulturama  i proizvodima s većom dodanom vrijednosti kao što su mlijeko i meso, odnosno jačati stočarstvo.

„S druge strane, u prehrambeno-prerađivačkoj industriji, uz povećavanje proizvodnih kapaciteta, i ulaganjem u nove tehnologije, inovacije , digitalizaciju i robotizaciju, nužno je povećavati produktivnost jer sa 51 posto prosjeka EU teško ćemo na duže staze odolijevati snažnom konkurentskom pritisku“, zaključio je Kovačević.

Glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić detaljnije je elaborirao Plan oporavka i otpornosti, temeljni dokument za korištenje 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava iz Europskog proračuna namijenjen cjelokupnom gospodarstvu. „Ova sredstva su usmjerena na provedbu reformi i investicija koje bi te reforme podupirale, od čega će koristi imati i privatni i javni sektor. Najmanje 30 posto tog ukupnog iznosa ide izravno prema privatnom sektoru, a posredno, kroz natječaje, gotovo sva ta sredstva će također završiti u privatnom sektoru“, kazao je Savić, uz napomenu da već ove godine očekujemo prvu tranšu od preko 6 milijardi kuna.

Ljiljana Šapina, predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK i članica Uprave Podravke, kazala je kako je iznimno bitno za domaću industriju da aktivno sudjeluje u pripremi i donošenju ključnih dokumenata koji će utjecati na njihovo poslovanje. „Ovakvi sastanci su prilika našim članicama za dobivanje direktnih odgovora o mogućnostima financiranja. Tu možemo konstruktivno raspravljati, odnosno predlagati rješenja našim pregovaračima kako bi podigli profitabilnost industrije. Europski novac koji nam je na raspolaganju je izvanredna prilika da podignemo konkurentnost i dignemo se na jedan viši nivo, što kroz zajmove s niskim kamatnim stopama, što kroz bespovratna sredstva“, naglasila je Šapina pa najavila novi sastanak za mjesec i pol dana.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek govorio je o Nacionalnom strateškom planu RH u sklopu ZZP-a i istaknuo kako se zalažu za pojednostavljenje provedbe ZPP-a, smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike i administracije država članica te veće pravne sigurnosti, dok će u Nacionalnom strateškom planu fokusirano usmjeriti EU sredstva u cilju postizanja sveobuhvatnih sektorskih rješenja. „Prehrambena industrija važan je segment hrvatske proizvodnje koja stvara proizvode dodane vrijednosti, što smo pokazali povećanjem alokacije za preradu i u posljednjim godinama i na posljednjem natječaju. Do sada smo stavili na raspolaganje 1,37 milijardi kuna potpora iz mjera Programa ruralnog razvoja, od čega je isplaćeno 387,8 milijuna kuna. Osim potpora i podrške primarnim proizvođačima, nastavit ćemo podupirati i stimulirati proizvodnje koje rezultiraju dodanom vrijednošću te će ubrzati dodatni rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje“, rekao je Tušek.

Državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je kako u sklopu nove Kohezijske politike EU za razdoblje 2021.-2027. prerađivačka industrija svoja ulaganja može tražiti kroz digitalizaciju, inovacije, istraživanje i razvoj te smanjenje emisija CO₂, bez obzira radi li se o velikim ili malim poduzetnicima. „Posebno je važna industrijska tranzicija regija, koja je jedna novina u programskom razdoblju 2021.-2027. i imat će značajnu ulogu u novoj regionalnoj politici, odnosno modernizaciji regionalnih industrija. Naime, industrijska tranzicija kao dio S3 pametne specijalizacije mora dati odgovore u kojim razvojnim pravcima će se specijalizirati industrije Hrvatskih regija, što će biti osnova za financiranje EU sredstvima iz budućih operativnih programa“, izjavio je Erlić pa pozvao sve zainteresirane da svojim prijedlozima doprinesu procesu programiranja i definiranju ulagačkih prioriteta za financiranje EU sredstvima.

Jedna od točaka dnevnog reda bila je i inicijativa HGK da se odustane od uvođenja povratne naknade od 50 lipa na PET ambalažu za mlijeku i tekuće mliječne proizvode koja bi trebala stupiti na snagu 1. srpnja jer bi to dodatno opteretilo domaću mljekarsku industriju u vrijeme gospodarske i zdravstvene krize. Svježe mlijeko u PET ambalaži dolazi u najvećem dijelu od domaćih proizvođača, a uvođenje povratne naknade će dodatno povećati njegovu cijenu i smanjiti mu konkurentnost u odnosu na mlijeko iz uvoza. Stoga iz Komore poručuju kako bi trebalo bi pronaći prikladnije načine kojima se jača svijest potrošača o važnosti zaštite okoliša i s tim zahtjevom će ponovno ići prema nadležnim ministarstvima.