Zdravija prehrana nije samo osobni izbor – dostupnost i edukacija ključni su faktori za promjenu prehrambenih navika. Proizvođači i distributeri imaju sjajnu priliku pomoći potrošačima u donošenju boljih prehrambenih odluka.
Piše: Željka Švenda Vrdoljak, voditeljica projekata, Improve Research & Analytics
Svijest o važnosti zdrave prehrane vrlo je izražena, međutim samo 7% ispitanika izjavljuje da uspijeva dosljedno (stalno ili gotovo stalno) jesti zdravu hranu – pokazali su rezultati istraživanja agencije Improve Research & Analytics provedenog u ožujku 2025. na uzorku od 498 ispitanika. Uzorak je reprezentativan za online populaciju stariju od 16 godina.
Velika većina, njih 69%, trudi se jesti zdravo, ali povremeno konzumiraju i manje zdrave namirnice. Svaki peti ispitanik često konzumira nutritivno siromašnu hranu. Mladi češće posežu za brzom i prerađenom hranom dok stariji nerijetko izražavaju nesigurnost u pogledu toga što uopće čini zdravu prehranu.
BRIGA ZA ZDRAVLJE MOTIV, VISOKA CIJENA PREPREKA
Motivacija za konzumaciju zdrave hrane prvenstveno proizlazi iz brige za vlastito zdravlje, što je posebno izraženo kod osoba starijih od 55 godina (85%). Osim toga, održavanje tjelesne težine i gubitak kilograma važni su razlozi za pridržavanje zdrave prehrane, osobito među ispitanicima srednje dobi od 35 do 54 godine (54%). Mlađi ispitanici, u dobi od 16. do 34. godine, češće ističu povećanje energije i poboljšanje raspoloženja kao ključne motive za zdravu prehranu (43%).
Unatoč svim motivima, postoje značajne prepreke koje otežavaju redovitu konzumaciju zdrave hrane. Više od polovine ispitanika navodi visoku cijenu kao glavni razlog rjeđeg konzumiranja zdrave hrane.
Oko trećine ispitanika ističe nedostatak vremena za pripremu zdravih obroka te dugogodišnje prehrambene navike kao dodatne izazove. Mladi od 16. do 34. godine češće navode manjak vremena za pripremu hrane (42%) i sklonost brzoj hrani (29%), a stariji od 55 godina češće izražavaju nesigurnost oko toga što zapravo predstavlja zdravu prehranu (24%).
KAKAV NAM JE JELOVNIK?
Kada je riječ o učestalosti konzumacije određenih namirnica, podaci pokazuju zanimljive obrasce. Oko trećine ispitanika svakodnevno konzumira mlijeko i mliječne proizvode, svježe voće i povrće. Meso i mesne prerađevine se uglavnom konzumiraju nekoliko puta tjedno dok su riba i morski plodovi na jelovniku jednom tjedno ili rjeđe.
Cjelovite žitarice (kao npr. ječam, heljda, kvinoja, zobene pahuljice), koje se prema stručnjacima ističu kao ključan element zdrave i uravnotežene prehrane, svaki četvrti ispitanik konzumira tek jednom mjesečno ili rjeđe. Ni organski uzgojena hrana još uvijek nije široko zastupljena – tek manji dio ispitanika navodi da je redovito uključuje u svoju prehranu (7%), a svaki peti da je gotovo uopće ne konzumira.
Znatan je udio onih koji ne zna ili ne može procijeniti udio organski uzgojene hrane u njihovoj prehrani (17%). Slatkiše i grickalice 59% ispitanika konzumira jednom tjedno ili češće dok gazirane sokove u toj mjeri pije njih 40%. Brza hrana prisutna je u tjednoj prehrani svakog trećeg ispitanika, a nešto manji udio redovito konzumira i polugotova i gotova jela. Mladi od 16. do 34. godine u većoj mjeri konzumiraju sve navedene kategorije manje zdrave hrane.
DEKLARACIJE VAŽAN IZVOR INFORMACIJA O ZDRAVOJ PREHRANI
Potrošači se informiraju o zdravoj prehrani iz različitih izvora, pri čemu se deklaracije na proizvodima ističu kao najvažniji izvor informacija (33%). Unatoč tome, redovito ih čita tek svaki peti ispitanik (21%). Osim deklaracija, značajan utjecaj imaju prijatelji i članovi obitelji, online portali, specijalizirani časopisi i društvene mreže.
Mlađi ispitanici od 16. do 24. godine oslanjaju se ponajviše na društvene mreže (42%) i preporuke bliskih osoba (39%) dok su liječnici i stručnjaci važan izvor informacija za 27% onih sa specifičnim načinima prehrane. Potrošači pri odabiru prehrambenih proizvoda najčešće obraćaju pažnju na sastav proizvoda, podrijetlo i nutritivnu vrijednost. Osim toga, važniji su im i zdravstveni benefiti proizvoda. Starijim ispitanicima, onima iznad 55 godina, najvažnije je podrijetlo proizvoda (71%) dok mlađi potrošači u dobi od 25. do 34. godine više pažnje pridaju nutritivnoj vrijednosti (56%).
Mladi od 16. do 24. godine češće se usmjeravaju na zdravstvene tvrdnje i koristi proizvoda (40%) dok su specifične oznake, poput oznaka za veganske ili ekološke proizvode, očekivano najvažnije osobama koje i prakticiraju specifične načine prehrane (40%).
KAKO POTAKNUTI ZDRAVIJE ODABIRE?
Zdravija prehrana nije samo osobni izbor – dostupnost i edukacija ključni su faktori za promjenu prehrambenih navika. Proizvođači i distributeri imaju sjajnu priliku pomoći potrošačima u donošenju boljih prehrambenih odluka. Još uvijek velik dio građana nije niti siguran što zapravo znači ‘zdrava hrana’ ili ‘organski uzgojena hrana’ – čak svaki četvrti ispitanik stariji od 55 godina!
Ključno je educirati potrošače o tome što čini i koje su sve prednosti zdrave prehrane kroz organizaciju edukativnih kampanja u suradnji sa stručnjacima (npr. nutricionisti, liječnici…). Komunikaciju treba prilagoditi pojedinim skupinama i isticati one benefite koji su za njih najrelevantniji.
