Cijene hrane spustile su se u svibnju s najviše razine u dvije godine budući da je pojeftinjenje kukuruza i palminog ulja prevagnulo nad znatno višim cijenama maslaca i mesa, pokazalo je izvješće agencije UN-a za hranu i poljoprivredu FAO.
FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u svibnju 127,7 bodova i bio je za 0,8 posto niži nego u travnju kada je bio dosegnuo najvišu vrijednost u točno dvije godine. U odnosu na prošlogodišnji svibanj cijene su bile više za šest posto.
Biljna ulja pojeftinila su u svibnju za 3,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, odražavajući pojačanu proizvodnju u zemljama jugoistočne Azije i slabiju potražnju u sektoru biogoriva. U odnosu na prošlogodišnji svibanj ulje je još uvijek osjetno skuplje, za čak 19,1 posto.
Osjetno je u svibnju pojeftinio i šećer, za 2,6 posto u odnosu na travanj, zbog neizvjesnih izgleda za svjetsko gospodarstva i zabrinutosti za potražnju u prehrambenoj industriji. Oštro su pale i cijene žitarica, za 1,8 posto u travanj, odražavajući znatno niže cijene kukuruza zbog dobrog uroda i visokih zaliha u Argentini i Brazilu i očekivanog rekordnog uroda u SAD‑u.
Umjereno je pojeftinila i pšenica zbog prigušene svjetske potražnje i poboljšanih uvjeta za uzgoj na sjevernoj hemisferi. Kišne padaline prema kraju svibnja ublažile su rizik suše u pojedinim dijelovima Europe, te u crnomorskoj regiji i u SAD-u.
Najoštrije je pak u svibnju poskupjelo meso, prema padu indeksa za 1,3 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u travnju. Snažno poskupljenje govedine, ovčetine i svinjetine prevagnulo je nad nižim cijenama peradi zbog viškova u Brazilu nakon što su zemlje širom svijeta zabranile uvoz nakon pojave ptičje gripe.
Mliječni proizvodi poskupjeli su pak u svibnju za 0,8 posto, zahvaljujući snažnoj potražnji u Aziji koja je podigla cijene maslaca na najvišu razinu otkada FAO objavljuje podatke.
Oporavak zaliha žitarica
U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je procijenio da globalna proizvodnja žitarica u 2024. iznosila 2,853 milijardi tona, što bi značilo da se više-manje zadržala na razini iz 2023. godine.
U 2025. trebala bi dosegnuti 2,911 milijardi tona, najvišu razinu otkada FAO objavljuje podatke. Najviše bi trebala porasti proizvodnja kukuruza, a najblaže proizvodnja pšenice, procjenjuju u agenciji.
Svjetska potrošnja žitarica trebala bi u sezoni 2025/2026. po njihovim procjenama porasti za 0,8 posto, na 2,898 milijardi tona, uz snažniji rast u prehrambenoj industriji, za 0,9 posto. U sektoru stočne hrane trebala bi porasti za 0,5 posto.
Zalihe žitarica trebale bi na kraju aktualne sezone u srpnju biti niže za dva posto nego na njezinom početku i kliznuti na 865 milijuna tona. Do kraja nove sezone 2025/2026. trebale bi se blago oporaviti i dosegnuti 873,6 milijuna tona.
Trenutne prognoze signaliziraju stabilnu opskrbu i u predstojećoj sezoni, naglašavaju u FAO-u.
I svjetska trgovina žitaricama trebala bi se oporaviti u novoj sezoni, predviđaju, i porasti za 1,9 posto, na 487,1 milijun tona. Podaci za 2024/2025. pokazuju njezin pad za gotovo sedam posto, na 478,6 milijuna tona, zbog slabije potražnje u Kini. (Hina)
