Plant-based prehrana više nije niša – globalni prehrambeni divovi ulažu u biljne alternative, supermarketi nude sve više veganskih i vegetarijanskih proizvoda, a restorani prilagođavaju jelovnike
U posljednjih nekoliko godina izraz plant-based prehrana (prehrana na bazi bilja) sve češće se pojavljuje u medijima, na proizvodima u trgovinama, restoranima, pa čak i u znanstvenim i zdravstvenim krugovima. Plant-based prehrana temelji se na namirnicama biljnog podrijetla – povrću, voću, žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima, sjemenkama i biljnim uljima. Iako često dolazi do zabune, važno je razlikovati da plant-based prehrana ne znači nužno potpuno izbacivanje životinjskih proizvoda, već njihovo značajno smanjenje u korist biljnih izvora. veganstvo je stroži oblik koji potpuno isključuje sve proizvode životinjskog podrijetla, uključujući med, mlijeko i jaja.
U plant-based prehrani fokus je na cjelovitim i minimalno prerađenim namirnicama:
• Povrće svih vrsta, osobito zeleno lisnato
• Cjelovite žitarice (zob, kvinoja, smeđa riža, ječam…)
• Mahunarke (leća, grah, slanutak, grašak)
• Orašasti plodovi i sjemenke
• Biljni napici i zamjene za meso temeljeni na soji, grašku ili pšenici
• Biljna ulja poput maslinovog, bučinog ili lanenog
PREDNOSTI PLANT-BASED PREHRANE
Zdravstvene koristi plant-based prehrane su da smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, pretilosti i nekih vrsta raka. Također, pomaže u regulaciji kolesterola, krvnog tlaka i probave te osigurava obilje vitamina, minerala, vlakana i antioksidansa. Biljna proizvodnja ima manji ugljični otisak, troši manje vode i tla nego stočarska industrija, a smanjenje konzumacije mesa i mliječnih proizvoda pridonosi borbi protiv klimatskih promjena. Mnogi se odlučuju za plant-based prehranu iz etičkih razloga, nastojeći izbjeći patnju životinja u industrijskom uzgoju.
TREND U PORASTU
Plant-based prehrana više nije niša – globalni prehrambeni divovi ulažu u biljne alternative, supermarketi nude sve više veganskih i vegetarijanskih proizvoda, a restorani prilagođavaju jelovnike. U Hrvatskoj se također osjeti porast interesa: rastući broj potrošača traži proizvode s oznakama ‘biljno’, ‘bez mesa’ ili ‘plant-based’, a domaći proizvođači i brendovi sve češće razvijaju vlastite biljne linije. Plant-based prehrana nije samo dijeta, već način života koji doprinosi zdravlju pojedinca i zdravlju planeta.
PROIZVODI NA BAZI BILJA NA TRŽIŠTU
Nekada su plant-based proizvodi bili limitirani samo na proizvode na bazi soje, no danas se može naći raznolika ponuda plant-based proizvoda. Prema podacima Statiste, prati se povećanje tržišta ovakvih proizvoda te se smatra da će se do 2030. godine udvostručiti njegova vrijednost. Tako danas na tržištu imamo zamjene za meso na bazi proteina graška, suncokreta, slanutka, soje, glutena, leće itd. S druge strane zamjene za mliječne proizvode uključuju razne biljne napitke poput napitaka od zobi, badema, kokosa, soja i riže. Napretkom tehnologije poboljšani je nutritivni profil plant-based proizvoda te se u njima limitira količina dodanog šećera i masti, a istovremeno se mogu obogaćivati hranjivim tvarima poput omega-3-masnim kiselinama, vitaminom D, kalcijem itd. Svakako, kako bi se približili plant-based proizvodi, posebna se pozornost posvećuje i njihovim organoleptičkim svojstvima te svojim aromama i teksturom podsjećaju na namirnice životinjskog podrijetla.
MALIM KORACIMA DO PROMJENE
„Promjene u prehrambenim navikama koje podržavaju plant-based prehranu potrebno je raditi postepeno u malim koracima kako ne bi došlo do zamora vezanog uz planiranje i pripremu obroka te zasićenja okusima”, ističe dr. sc. Ana Ilić, iz Laboratorija za znanost o prehrani te savjetuje: „Već se puno napravi za zdravlje uvodeći jedan plant-based obrok na dnevnoj bazi. Tako se za zajutrak mogu pripremiti žitarice s dodatkom orašastih plodova i voća te biljnim napitkom ili integralni kruh s namazom od mahunarki i cijeđenim voćnim sokom. Za ručak su dobrodošla variva s kombinacijom žitarica i mahunarki poput grah variva s ječmenom kašom ili tjestenine s povrtnim umakom i posipom od sjemenki. Večere, ovisno o konzumaciji ručka, mogu sadržavati kuhano povrće i popečke od mahunarki ili zapečeno punjeno povrće poput patlidžana punjenog gljivama, porilukom i heljdom. Svakako je neizostavni trend danas i priprema salata ili tortilja s raznovrsnim povrćem i umacima koji se mogu pripremiti kao pesta od orašastih plodova, biljni namazi ili kao tekući umak pomoću biljnih napitaka. Tijekom izbora međuobroka dajte prednost jednostavnijim oblicima poput orašastih plodova ili svježeg voća.“
