Više se ne sporimo oko toga jesu li klimatske promjene stvarne, već koliko brzo i u kojoj mjeri su se ljudi spremi promijeniti da dostignemo zajednički cilj. Većina Hrvata smatra da idemo prema ekološkoj katastrofi ukoliko brzo ne promijenimo svoje navike.
Piše: Jelena Jakšić Matovina, Research Manager, jelena.jaksic@ipsos.com
Razumijevanje ljudi, njihovih briga i onoga što žele u životu je bitno ne samo za razvoj novih proizvoda koji će odgovoriti na njihove potrebe, nego i za stvaranje jedne pozitivnije budućnosti. Zato smo mi u Ipsosu davne 2014. odlučili lansirati prvu globalnu studiju na temu trendova kako bismo imali široki pogled na svijet iz perspektive pojedinca.
U zadnjem takvom istraživanju, provedenom krajem 2024., sudjelovalo je 50.000 ispitanika s 50 različitih tržišta, predstavljajući 3/4 ukupne populacije i 90% svjetskog BDP-a. U tih 50 tržišta našla se i Hrvatska. Globalnim istraživanjem iskristaliziralo se devet trendova u svijetu i jedan od njih je održivost, odnosno kako ga je Ipsos nazvao – klimatska konvergencija.
ISTINSKA PREDANOST KOMPANIJA
Globalno okruženje vezano uz klimatske promjene brzo se mijenja. Ulaganja u okoliš i održivost rastu sve više kako utjecaj klimatskih promjena postaje sve evidentniji. To je dovelo do značajne konvergencije u javnom mišljenju kroz zadnjih 10 godina, na svim tržištima i u svim generacijama. Više se ne sporimo oko toga jesu li klimatske promjene stvarne, već koliko brzo i u kojoj mjeri su se ljudi spremi promijeniti da dostignemo zajednički cilj.
Većina Hrvata smatra da idemo prema ekološkoj katastrofi ukoliko brzo ne promijenimo svoje navike. U tom novom svijetu potrošači žele da kompanije pokažu pravu predanost održivosti na organizacijskoj razini. To zahtijeva istinsku predanost održivosti i transparentnu komunikaciju o naporima kompanije.
Kontinuirano i prožeto kroz cijelo poslovanje, kompanija mora živjeti održivost autentično i transparentno. Isto tako, kompanije moraju komunicirati svoju održivost, s pretpostavkom da potrošači ne znaju što točno kompanija radi. Komunikacija održivosti u reklamama djeluje samo ako je kompanija iskreno održiva, inače može imati kontraučinak.
Prije nego reklamirate svoju održivost, morate se tako ponašati u cijelosti i iskreno. Trenutno većina potrošača smatra da kompanije ne obraćaju dovoljno pažnje na okoliš i da bi ih vlade trebale strože kontrolirati.
POTROŠAČI ŽELE POMOĆ
S druge strane, kompanije moraju pomoći potrošačima da donose izbore prihvatljive za okoliš , ali na način koji će poboljšati njihovo korisničko iskustvo. Potrošači žele doprinositi, ali ne žele osjećati da je teret na njima – kompanija i brend im moraju to omogućiti. Većina Hrvata smatra da već rade sve što je u njihovoj moći da spase svijet.
Odlični primjeri za poticanje potrošača na održivo ponašanje su, na primjer, da im date dodatne bodove za recikliranje ili ako donesu svoju vrećicu u trgovinu, savjete kako produžiti život proizvodu, isticanje održivih proizvoda na polici, doniranje u dobrotvorne svrhe. Jedan dobar put je da pri razvoju svakog proizvoda imamo na umu sve njegove živote faze, jer ako je naš proizvod održiv, kupac sudjeluje u održivom ponašanju samo koristeći naš proizvod.
ŠTO JE BITNO KUPCIMA
A kako mi kao kupci i potrošači gledamo na ESG napore koje kompanije ulažu i čemu dajemo prioritet u tom procesu? Ljudi imaju tri pogleda kako oni pridaju važnost akcijama koje poduzimaju kompanije.
• Prvo i najvažnije je, kako je to bolje za mene osobno, imam li ja tu neke koristi (zdravlje, ušteda prostora, vremena, novaca i sl.),
• nakon toga se pitaju je li bolje za svijet oko mene, svijet koji me okružuje (donosi li nešto mojoj obitelji, lokalnoj zajednici, gradu, državi i sl.), a
• zatim tek gledaju pomaže li to nešto svijetu općenito, globalno.
Zato je bitno da u svojim akcijama uvijek gledamo benefite koje će pojedinci imati izravno, a nakon toga ima li to širi utjecaj. Fokusirati se samo na planet je hvalevrijedno, ali neće toliko motivirati kupca da promijeni svoje ponašanje. Još jedna važna stvar koju moramo zapamtiti je da održivost ne smije biti jedini benefit brenda koji komuniciramo, niti njegov glavni benefit.
Održivost se mora pridružiti ostalim benefitima brenda. Ako samo guramo generičku priču o održivosti, to neće privući pažnju potrošača – moramo taj benefit priključiti brendu tako da je u skladu s njegovom pričom i vrijednostima.
