Vlada je danas donijela deveti paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, vrijedan ukupno 175 milijuna eura.
Vlada je na današjoj sjednici usvojila deveti paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu, vrijedan 175,4 milijuna eura, koji uključuje i postupno izlaženje iz mjera subvencioniranja energenata, to jest struje, plina i toplinske energije.
Za cjenovno pristupačnu energiju, to jest struju, plin i toplinarstvo, izdvojit će se 115 milijuna eura, za naknade za troškove energije za ugrožene kupce energenata namijenjeno je 50,9 milijuna eura, za potpore studentima osam milijuna eura, a za naknade nezaposlenim hrvatskim braniteljima 1,5 milijuna eura.
Paket je predstavio predsjednik Vlade Andrej Plenković, ocijenivši ga “sveobuhvatnim i primjerenim” ovom trenutku. Istaknuo je da se u postupno popuštanje i izlazak iz mjera subvencioniranja ide jer je došlo do stabilizacije cijena energenata na tržištu, pri čemu Hrvatska iz mjera izlazi kao i druge zemlje EU-a.
Dosadašnjim zamrzavanjem cijena, prosječan račun za struju od 50 eura mjesečno smanjen je za 18,7 posto, na 40,65 eura, što je značilo godišnju uštedu od 112 eura po kućanstvu.
Nakon 1. studenoga 2025., račun od 40,65 eura porast će na prosječnih 43,65 eura, ili za 7,41 posto. Od 1. siječnja 2026., prema Plenkovićevim riječima, “kada se pridodaju i trošarine”, prosjek će iznositi 45,61 eura, uz rast od 4,8 posto. “Još uvijek, ono što je bit, nastavljamo subvencioniranje, umjesto 50 eura bit će 45,61 eura, što je još uvijek za 4,4 eura jeftinije no što bi bilo na tržištu”, istaknuo je Plenković.
Te mjere se odnose na sva kućanstva, kao i na javni i neprofitni sektor, kao što su vrtići, škole, domovi za starije i nemoćne, vjerske zajednice itd.
Račun za struju za male poduzetnike porast će za 29 eura mjesečno
Kada je riječ o mikro, malim i srednjim poduzetnicima, također se od 1. studenoga mjere subvencioniranja djelomično ublažavaju, no sva poduzeća koja u pola godine potroše do 250.000 kilovatsati (kWh) i dalje će imati pravo na povoljniju cijenu struje.
Tako, mali poduzetnici s potrošnjom od 15.000 kWh godišnje danas plaćaju oko 2.740 eura godišnje, a nakon izmjena, račun će porasti za 29 eura mjesečno ili 348 eura godišnje, istaknuto je u Vladinoj prezentaciji.
Kada je riječ o plinu, trenutno je prosječan račun od 50 eura mjesečno snižen za 16 posto, na 42 eura, što znači godišnju uštedu od 96 eura po kućanstvu.
Od 1. listopada 2025. račun od 42 eura porast će za četiri eura ili 9,5 posto, na 46 eura mjesečno, što će i dalje biti četiri eura ispod cijene bez subvencija Vlade. Tako, istaknuto je, kućanstva će i dalje štedjeti oko 48 eura godišnje zahvaljujući mjerama Vlade, pri čemu je vrijednost ove Vladine mjere 18 milijuna eura.
Tu su i mjere za korisnike toplinske energije iz toplana, pri čemu će od 1. listopada račun od 37,75 eura porasti na prosječnih 41,53 eura ili 10 posto, no, istaknuo je Plenković, i dalje će za gotovo pet eura biti ispod cijene koja bi bila bez subvencija Vlade.
Tako, zahvaljujući Vladinim mjerama, kućanstva će i dalje štedjeti prosječno 57 eura godišnje.
Vaučeri za energente za ugrožene kupce, jednokratna naknada braniteljima …
Posebne i ciljane potpore i dalje ostaju za najugroženije, pri čemu status ugroženog kupca energenata ima 117.000 osoba, koji će dobivati vaučer od 70 eura mjesečno za troškove električne, plinske i toplinske energije. Za tu mjeru će se za razdoblje od 1. listopada 2025. do 31. ožujka 2026. izdvojiti 49 milijuna eura.
Tu je još i mjera vrijedna 1,9 milijuna eura koja se odnosi na naknade za pružatelje socijalnih usluga, kojom je obuhvaćeno 520 pružatelja usluga i više od 2330 udomiteljskih obitelji.
Kako bi se ublažile posljedice rasta troškova života, Vlada je na današnjoj sjednici donijela i odluku da se isplati jednokratno novčano primanje od 100 eura hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, korisnicima u sustavu skrbi za branitelje iz Domovinskog rata i sustavu socijalne skrbi i to ako primaju novčanu naknadu za nezaposlenost ili zajamčenu minimalnu naknadu i koji se vode u evidenciji nezaposlenih a nisu korisnici tih naknada. Ukupno je riječ o 1,5 milijuna eura, a obuhvaćeno je oko 15.000 osoba.
Također, zaključkom je Vlada omogućila nastavak potpore studentskim centrima za održiv sustav prehrane putem subvencija. Tako za 102 tisuće studenata ostaje nepromijenjena cijena obroka od 0,86 eura, čime je spriječeno poskupljenje studentske prehrane za 40 posto u 25 gradova gdje je osigurana usluga prehrane za studente. Vrijednost mjere je osam milijuna eura, istaknuto je.
HGK podržava postupno ukidanje subvencija i povratak na tržišne uvjete
Hrvatska gospodarska komora (HGK) podržava postupno ukidanje subvencija i povratak na tržišne uvjete kao i to što Vlada vodi brigu i štiti najugroženije slojeve društva, izvijestili su iz HGK.
Vlada je danas donijela deveti paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, vrijedan ukupno 175 milijuna eura. U HGK očekuju da će postupno ukidanje subvencija smanjiti fiskalni pritisak na državni proračun, istodobno izbjegavajući iznenadni udar na građane i gospodarstvo.
Poznato je da subvencije iskrivljuju tržišne cijene i potiču prekomjernu potrošnju energije pa se njihovim popuštanjem otvara za put za dugoročna rješenja, kao što su ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, istaknuli su iz HGK. Navode i kako je potrebno raditi na dugoročnim rješenjima – kako osigurati otpornost i konkurentnost prerađivačke industrije s obzirom na troškove energije, rada i potrebna ulaganja u tranziciju.
Kako se Vladine mjere potpore postupno ukidaju, nužno je, kažu u Komori, osigurati alternativne mehanizme koji neće biti usmjereni samo na kratkoročno rasterećenje, već na ulaganja u otpornost, produktivnost i održivost industrije.
Iz HGK napominju kako njihovi prijedlozi predstavljaju okvir za takve mjere i trebali bi biti integrirani u buduće politike kako bi hrvatska prerađivačka industrija mogla dugoročno zadržati konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu.
Naime, Hrvatska gospodarska komora je, kako su podsjetili, u cilju povećanja konkurentnosti prerađivačke industrije ljetos predložila, između ostalog, niz mjera kako bi se ublažio utjecaj visokih cijena energenata. Sugerirali su potpore za sektor ETS-a (sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova) i to energetski intenzivnim proizvođačima, ulaganje u korištenje obnovljivih izvora energije, uvođenje sustavnog praćenja i upravljanja potrošnjom energije te razvoj tržišta optimizacije proizvodnje i potrošnje električne energije.
Doprinos je to izradi politika i mjera koje će se financirati iz nacionalnih izvora s ciljem stvaranja poticajnog poslovnog okruženja i veće konkurentnosti, naveli su. “Uvjereni smo da će postupno ukidanje subvencija, uz nastavak ciljanih mjera za siromašnija kućanstva i uvođenje mjera za pomoć industriji i poduzetništvu, biti gospodarski opravdano i društveno pravednije”, istaknuli su iz HGK.
HOK: Obrtnici pozdravljaju nastavak subvencija, žele ih što duže
Hrvatska obrtnička komora (HOK) pozdravlja nastavak Vladinih mjera za obrtnike uz nadu da će subvencije energenata obrtnicima i malim poduzetnicima trajati što duže, izvijestili su iz HOK-a u komentaru devetog paketa mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva.
Odlukom Vlade, kako su naveli iz HOK-a, obrtnici nastavljaju biti dijelom mjera ograničenih cijena energenata, no u smanjenom obujmu. Do relaksacije mjera prosječni računi poduzetnika smanjeni su oko 35 posto, a uslijed ublaženih mjera od 1. studenoga 2025. očekuje se prosječna ušteda od 27 posto. Ilustracije radi, malim poduzetnicima s potrošnjom od 15.000kWh godišnje račun će porasti 29 eura mjesečno.
“Pozdravljamo nastavak mjera za obrtnike i zahvaljujemo Vladi na brizi za ovaj važan rastući i ranjivi segment gospodarstva, mnogima su upravo ove mjere omogućile neometani nastavak poslovanja i nadamo se da će subvencije energenata obrtnicima i malim poduzetnicima trajati što duže”, kazao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Svjesni su, kako je rekao, da mjere ne mogu trajati vječno, no energenti su dio svake računice, uz dosadašnji rast cijena ulaznih troškova koji je gotovo kontinuiran.
Obrtnici vjeruju, kazao je Kratohvil, da neće dolaziti do neopravdanog i neumjerenog podizanja cijena. “U kontekstu potpunog ukidanja mjera u budućnosti te geopolitičkih i tržišnih turbulencija, važno je maksimalno rasteretiti obrtnike i intenzivirati napore u smjeru unapređenja uvjeta za život i rad hrvatskih obrtnica i obrtnika“, istaknuo je.
Iz HOK-a navode kako je posljednjeg dana kolovoza u Hrvatskoj bilo aktivno 131.856 obrta, što je u odnosu na prošlu godinu 11.284 obrta više ili ostvaren rast od 9,4 posto. Ukupan broj zaposlenih u obrtima (obrtnici + radnici) u proteklih godinu dana veći je za 11.308 osoba odnosno 4,6 posto te je u obrtima ukupno zaposleno 254.540 osoba.
Najveći rast unatrag godinu dana ostvaren je u cehovima uslužnog zanatstva (8.527 obrta više ili 12,7 posto), prijevozu osoba i stvari (1.052 obrta više ili 10,3 posto), frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnes (974 obrta više ili 10,3 posto), proizvodnog zanatstva (472 obrta više ili 5,2 posto), ugostiteljstva i turizma (160 obrta više ili 1,4 posto).
HUP za jasnu strategiju izlaska iz subvencija te ulaganja u energetsku infrastrukturu
Potrebna je jasna strategija izlaska iz subvencija i ulaganja u modernu energetsku infrastrukturu, poručila je u utorak Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), u osvrtu na deveti paket Vladinih mjera pomoći građanima i gospodarstvu.
HUP se, kako se navodi, zalaže za postupni povratak na tržišne uvjete odnosno izlazak iz državnih mjera subvencioniranja cijena električne energije. Ključno je, kažu poslodavci, zaštititi socijalno najugroženije građane, ali i osigurati kompenzacijske mehanizme za opskrbljivače koji su godinama nosili teret regulacije, kao i konkurentne uvjete za gospodarstvo.
“Naša je poruka jasna – socijalna politika ne može se voditi ograničavanjem tržišta jer je cijena takve politike previsoka za sve aktere tržišta. Ključno je stoga donositi ciljane mjere kako bi subvencije bile usmjerene skupinama građana ili sektorima u gospodarstvu kojima je pomoć nužna”, poručio je HUP.
Pritom podsjeća da veliki potrošači već dvije godine plaćaju tržišnu cijenu električne energije, u prosjeku 12 posto višu nego većina velikih potrošača u EU-u, što direktno potkopava njihovu konkurentnost.
Stoga je nužno hitno ispraviti i rijetko viđenu anomaliju, da industrija u Hrvatskoj plaća višu cijenu električne energije od kućanstava, kažu poslodavci.
“Dok država štiti građane kroz jednu od najnižih tarifa u EU-u, lani su veliki potrošači plaćali 12,7 posto višu cijenu od europskog prosjeka. Time se slabi konkurentnost industrije, smanjuje investicijski kapacitet HEP-a, a subvencionirane cijene dodatno smanjuju motivaciju kućanstava za energetsku učinkovitost i ulaganja u modernija rješenja”, naveli su iz HUP-a.
Direktna posljedica dugotrajnog zamrzavanja cijena je zastoj ulaganja investitora u modernizaciju mreže, ključnog preduvjeta konkurentnosti gospodarstva u energetskoj i tehnološkoj tranziciji, kazali su iz HUP-a te naglasili kako bez ulaganja u energetiku nema ni moderne industrije ni snažnog gospodarstva.
Podsjećaju i kako projekti obnovljivih izvora vrijedni 2,6 milijardi eura i kapaciteta preko 2.600 MWh već tri godine čekaju na HERU i donošenje odluke o metodologiji određivanja cijene priključka, što je nedopustivo.
Za provedbu zelene tranzicije i širenje domaće industrijske baze, smatraju u HUP-u, presudna su ulaganja u modernu i otpornu elektroenergetsku mrežu, procijenjena na 33,8 milijardi eura do 2030. godine. Iznijeli su i podatak kako je više od 50 posto postojeće mreže već zastarjelo, što dodatno naglašava hitnost ulaganja.
Iz HUP-a ističu i ogroman jaz u financiranju zahtjeva za hitno korištenje EU-ovih fondova i mobilizacije privatnih ulaganja. Bez toga će, smatraju, Hrvatska propustiti priliku za integraciju novih industrija poput zelenog vodika, baterijskih tvornica, električnih vozila i pametnih mreža, ključnih za energetsku tranziciju i osiguranje konkurentnosti.
Hrvatska, kako su naveli, bilježi stagnaciju privatnih ulaganja u energetsku infrastrukturu, dok globalno ona rastu rekordnim tempom – na 370 milijardi američkih dolara u 2024. godini.
Nepredvidivo regulatorno okruženje, kašnjenje strateških odluka i ograničeno tržišno natjecanje blokiraju investicije u Hrvatskoj, a poseban problem je, kažu u HUP-u, izostanak ulaganja u prijenosnu infrastrukturu te kašnjenje 10-godišnjeg plana razvoja mreže, što ugrožava sigurnost opskrbe i sprječava planiranje modernih energetski intenzivnih industrija.
Iz HUP-a ističu kako podržavaju postupno smanjivanje neselektivnog subvencioniranja kućanstava, uz zadržavanje zaštite samo za socijalno najugroženije skupine i uvođenje kompenzacijskih mehanizama za opskrbljivače, koji posluju pod regulacijom.
Samo tako, kako su naveli, Hrvatska može otvoriti prostor tržišnim cijenama električne energije, mobilizirati investicije i osigurati funkcionalan, predvidiv i održiv energetski sustav.
“Ako Hrvatska želi zadržati korak s rastućim energetskim potrebe koje donosi digitalizacija i umjetna inteligencije, mora hitno otvoriti put privatnim ulaganjima, modernizirati mrežu i omogućiti razvoj novih industrija. U protivnom, izgubit ćemo priliku za jačanje konkurentnosti, ubrzanje zelene tranzicije i podizanje životnog standarda”, poručili su iz poslodavačke udruge. (Hina)
