Nakon rekordnog rasta primanja i eksplozivnog rasta minimalne plaće za čak 92% u prethodnih pet godina, trošak rada natjerao je poslodavce u prerađivačkoj industriji na zaustavljanje investicija i zatvaranje radnih mjesta. Poslodavci stoga traže jednogodišnju odgodu novog povećanja minimalne plaće.
Hrvatska udruga poslodavaca, u ime poslodavaca koji stvaraju gotovo osamdeset posto hrvatskog BDP-a, apelira na Vladu Republike Hrvatske da kod određivanja minimalne plaće za 2026. godinu prioritet bude čuvanje radnih mjesta. Nastavak strelovitog rasta troška rada izravno bi ugrozio radna mjesta, investicije i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, osobito u prerađivačkoj industriji te bi generirao dodatni rast stope inflacije.
Suprotno narativu prisutnom u javnosti kako kompanije izvlače „rekordnu“ dobit i slabo plaćaju radnike, realnost je sasvim drugačija. Mnoge tvrtke u industriji zbog prebrzog rasta troška rada posluju ‘na nuli’ ili s minimalnim profitnim maržama pa su u dijelovima proizvodne industrije već počela otpuštanja. Profitabilnost hrvatskih tvrtki niža je od EU prosjeka za čak 55%, a dobit koju ostvaruju nije dovoljna za daljnji brzi rast plaća i za nužno investiranje u proizvodne kapacitete i tehnologiju, posebno u radno intenzivnim tvrtkama u prerađivačkoj industriji koje zapošljavaju preko dvjesto tisuća radnika. Investicije privatnog sektora u Hrvatskoj rasle su samo 0,4% u 2024. godini, što pokazuje da su gotovo sve nove investicije zapravo zaustavljene.
S druge strane, ukupna primanja po zaposlenom povećala su se najviše u EU, rekordnih 72% odnosno umanjeno za stopu inflacije realno 42%, a minimalna plaća se gotovo udvostručila s rastom od čak 92% u samo pet godina. Realni rast kupovne moći samo prošle godine od čak +21% u Hrvatskoj bio je najviši u EU, a značajno su rasli i depoziti građana na računima u bankama.
„Hrvatska već godinama bilježi gospodarski rast značajno veći od prosjeka EU što je posljedica političke stabilnosti, promišljenih političkih odluka u prethodnom razdoblju te izdašnih EU sredstava. Taj gospodarski rast itekako su osjetili građani i poslodavci jer se danas u Hrvatskoj živi značajno bolje nego ikada prije. To je dobrim dijelom posljedica rekordnog rasta primanja zaposlenih i rasta minimalne plaće koji su se dogodili u vrlo kratkom roku, potaknuti i recentnim velikim skokovima plaća u javnom sektoru. Tvrtke zbog toga, naročito one u prerađivačkoj industriji, nemaju više prostora za investicije što ugrožava konkurentnost i dovodi do gubitka radnih mjesta. Ako taj trend nekontroliranog rasta plaća nastavimo, riskiramo zatvaranje tisuća radnih mjesta i pad konkurentnosti izvoznog sektora. Predlažemo stoga jednogodišnju odgodu povećanja minimalne plaće kao i da se promjena minimalne plaće u budućnosti uredi jasnom i predvidljivom formulom koja bi je automatski, bez pritisaka, iz godine u godinu usklađivala s inflacijom i rastom produktivnosti, baš kao što to čine brojne europske države“, poručio je Mislav Balković, predsjednik HUP-a.
HUP pojašnjava kako svako povećanje minimalne plaće prati „efekt harmonike“, odnosno podrazumijeva i povećanje gotovo svih plaća u tvrtkama, uslijed kolektivnih ugovora ili očekivanja zaposlenika. Očekivanja daljnjih značajnih povećanja plaća u javnom sektoru, u kojem je masa plaća u dvije godine uzletjela enormnih 58%, čime prosječna plaća u privatnom sektoru danas zaostaje za onom u javnom sektoru za čak 32,5%, što nije slučaj u drugim EU državama, potaknula bi daljnji rast plaća u gospodarstvu i rast stopa inflacije.
O stanju u realnom sektoru gospodarstva, rezultatima provedene ankete među članovima HUP-a i preporukama za daljnje usklađivanje minimalne plaće danas su govorili: Mislav Balković, predsjednik HUP-a, Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, Marijan Batina, predsjednik HUP-Udruge tekstilne i kožne industrije, Goran Petranović, član izvršnog odbora HUP-Udruge drvne i papirne industrije i Zoran Uranjek, dopredsjednik HUP-Udruge metalne industrije.
Polovica tvrtki ne bi izdržala daljnje povećanje minimalne plaće
HUP je sa svojim članicama koje generiraju gotovo 80% hrvatskog BDP-a proveo intenzivne konzultacije o utjecaju koje bi povećanje minimalne plaće u 2026. godini imalo na njihovo poslovanje, investicije i broj radnika.
Bez zatvaranja radnih mjesta povećanje minimalne plaće na 1250 EUR u iduće tri godine ne bi moglo izdržati 16% poslodavaca, a dodatnih 32% njih moralo bi zaustaviti investicije, nužne za opstanak na europskom tržištu. U prerađivačkoj industriji svaka četvrta tvrtka morala bi zatvarati radna mjesta, a dodatnih 43% zaustavilo bi investicije. U najugroženijem dijelu prerađivačke industrije zaposleno je više 100 tisuća radnika, a prošlogodišnje povećanje minimalne plaće u tim sektorima već je počelo odnositi radna mjesta. Izgubljeno ih je 4000 u samo godinu dana.
„Naš apel Vladi je motiviran prije svega očuvanjem radnih mjesta, preživljavanjem ugroženih poslodavaca i industrija. Razumijemo i socijalnu komponentu minimalne plaće te želimo nastavak rasta svih plaća, uključivo i minimalne plaće, pri čemu bi tempo tog rasta trebao pratiti realne mogućnosti odnosno rast produktivnosti. Jednom izgubljena radna mjesta teško se vraćaju, a kroz jednogodišnju odgodu daljnjeg rasta ugroženim bi sektorima industrije osigurali mogućnost pokretanja investicija i zadržavanja radnih mjesta“, istaknula je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
HUP je iznio tri prijedloga za buduće usklađivanje minimalne plaće:
- Usklađivanje minimalne plaće s inflacijom i realnim rastom produktivnosti po formuli (= %Inflacija ± %rast produktivnosti). U godini poput 2025. u kojoj je inflacija oko 4%, a produktivnost pada oko 1%, minimalna bi se plaća povećala za 3%.
- Povećati i vezati osnovni osobni odbitak na iznos bruto1 minimalne plaće jer ako minimalna plaća ima i socijalnu komponentu onda je upitno zašto oporezivati takve plaće.
- Radi ravnopravnosti domaćih i stranih radnika propisati primjeren maksimalni trošak smještaja koji je dio minimalne plaće, ako taj smještaj zaista plaća poslodavac.
Čak 84% članica HUP-a podržava uvođenje automatske indeksacije minimalne plaće, pri čemu polovina ispitanih kao osnovu indeksacije predlaže produktivnost, dok druga polovina predlaže inflaciju ili troškove života.
U razgovoru s predstavnicima Udruge tekstilne i kožne industrije, Udruge drvne i papirne industrije i Udruge metalne industrije istaknuti su problemi koje je niska produktivnost potaknuta strelovitim povećanjem troškova rada donijela.
Marijan Batina predsjednik HUP-Udruge tekstilne i kožne industrije i član Uprave BOXMARK: „Mi radimo 25 godina u Hrvatskoj, zapošljavamo 800 zaposlenika. Svaki euro iz dobiti naša je kompanija do sada uložila u investicije, razvoj i radnike. Godinama smo bili među top 3 izvoznika u Hrvatskoj, imamo ozbiljne partnere s dugoročnim ugovorima. Na minimalnoj plaći u našoj kompaniji je 11 radnika. Međutim svako povećanje minimalne plaće utječe na sve plaće u našem sustavu. Uspjeli smo progurati ovo razdoblje jer smo prodali dvije tvornice. Zbog ovog opterećenja cijene rada mi ne možemo investirati u nove strojeve, veliki naručitelji nas traže da uvedemo novu tehnologiju, mi to ne uspijevamo pratiti. Zbog toga imamo puno manje narudžbi i bojimo se kako će budućnost izgledati. Cijeli naš sektor razmišlja o tome kada će i gdje preseliti proizvodnju ili zatvoriti tvornice“.
Goran Petranović, član izvršnog odbora HUP-Udruge drvne i papirne industrije (prokurist i financijski direktor. RST Pellet): Cijeli sektor drvne i papirne industrije je prošao dvije teške godine gdje je došlo do velikog pada profitabilnosti što je rezultiralo značajnim padom investicija i smanjenjem broja zaposlenih. Povećanje minimalne plaće utječe na naš sektor na način da bi dodatno uzrokovao daljnji pad investicija u proizvodnju, što nas automatski čini nekonkurentnima na europskim i svjetskim tržištima gdje je drvni sektor kao izvozni primarno orijentiran. Naša je kompanija usprkos tim izazovima ove godine uspješno akvizirala jednu kompaniju ali smo trenutno u nezavidnoj poziciji jer ne možemo investirati jer banke zbog cijele situacije imaju zadršku prema takvim investicijama. Prava rasprava nije za ili protiv minimalne plaće već kako osigurati veće plaće zato jer stvaramo više.
Zoran Uranjek, dopredsjednik HUP-Udruge metalne industrije i predsjednik HUP podružnice Osijek (član Uprave HT Belišće): Mi smo investirali 2022. godine 13 milijuna eura u najmoderniji pogon sa vrhunskom tehnologijom. Imali smo plan otvaranja dodatnog pogona sa 130 ljudi, sada je sve prazno, strojevi su prebačeni u Poljsku. Mi više nismo konkurentni i slijedi daljnje seljenje proizvodnje i iz naših ostalih poslovnih jedinica iz Hrvatske. Mi trenutno zapošljavamo 600 zaposlenika, godinama smo bili proglašavani najuspješnijom velikom tvrtkom u Županiji, jedan od najvećih izvoznika te jedan smo od najvećih poslodavaca u osječko baranjskoj županiji.
