“Prvih 15 dana bilo je izazovno, ali danas imamo funkcionalan i stabilan sustav”, poručila je zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan govoreći o provedbi Fiskalizacije 2.0, najveće promjene u sustavu izdavanja računa od uvođenja fiskalnih blagajni.
Novi model eRačuna, uveden 1. siječnja 2026., obvezao je poduzetnike da svaku stavku računa klasificiraju prema Statističkoj klasifikaciji proizvoda po djelatnostima (KPD), čime je uvedena dosad najdetaljnija razina porezne transparentnosti. Promjena je obuhvatila više od 300 tisuća poreznih obveznika i zahtijevala prilagodbu poslovnih procesa, softvera i računovodstvenih procedura.
Upravo o prvim rezultatima, problemima i očekivanjima raspravljalo se na konferenciji „Fiskalizacija 2.0 – Izazovi provedbe” u organizaciji tvrtke Motus Media, održanoj u Zagrebu.
“U relativno kratkom vremenu, sinergijom svih uključenih došli smo do operativnog sustava. Vidljivost podataka djeluje preventivno i povećava poreznu disciplinu”, naglasila je Vuraić Kudeljan, dodavši kako je Porezna uprava u početnoj fazi primjenjivala načelo oportuniteta kako bi se poduzetnicima omogućila prilagodba.
Računovođe postale IT podrška poduzetnicima
Jedna od najvećih promjena dogodila se u računovodstvenom sektoru. Porezna specijalistica i računovodstveni forenzičar Tanja Vilović Šipuš (Duo Vilović Šipuš) istaknula je kako je nova regulativa bitno promijenila svakodnevni rad struke.
„Od računovođa se praktički očekivalo da postanu IT podrška poduzetnicima. Dugoročno bi se naša uloga trebala pomaknuti prema savjetovanju i kontroli poslovanja, a ne administrativnom unosu podataka”, rekla je. Dodala je kako eRačuni više ne ostavljaju prostor improvizaciji jer se pogreške sada rješavaju kroz formalne korekcije i storno postupke, što zahtijeva veću preciznost već pri izdavanju računa.
Od početnog kaosa do stabilizacije sustava
Prema riječima Andreje Kajtaz iz Fine, početak provedbe bio je očekivano zahtjevan zbog velikog broja korisnika i obrade računa u realnom vremenu, no sustav se stabilizirao nakon prvih mjeseci primjene.
Panelisti su istaknuli da digitalizacija dugoročno donosi veću učinkovitost i transparentnost, ali je kratkoročno značila dodatne troškove i organizacijski pritisak, posebno za male i srednje poduzetnike.
Ivana Živković Abraham (CFO Managament) naglasila je kako je prilagodba zahtijevala značajne interne promjene: “Poduzetnici su morali istodobno mijenjati procese, educirati zaposlenike i ulagati u tehnologiju, ali dugoročno očekujemo jednostavnije i učinkovitije poslovanje.”
Mario Milović (Lidl Hrvatska) istaknuo je kako je najveći izazov bio tehnički dio implementacije, osobito tijekom testne faze, ali smatra da je digitalizacija poslovanja nepovratan proces koji će daljnjim razvojem postajati stabilniji.
Više transparentnosti, ali i potreba za daljnjom edukacijom
Prema podacima predstavljenima na konferenciji, sustav Fiskalizacije 2.0 trenutačno obuhvaća više od 316 tisuća poreznih obveznika koji su potvrdili adresu za zaprimanje eRačuna, razmijenjeno je više od 24,6 milijuna eRačuna, a uspješnost njihove razmjene od 1. ožujka doseže 99,7 posto.
Sudionici su zaključili kako je početna faza provedbe pokazala da digitalna transformacija poreznog sustava donosi značajne promjene u načinu poslovanja, ali i otvara prostor za modernizaciju gospodarstva, veću transparentnost i učinkovitiju poreznu kontrolu.
Ključnim su pritom ocijenjeni kontinuirana edukacija poduzetnika, jasna komunikacija regulatora i daljnja suradnja države, IT sektora i poslovne zajednice.
