Domaća mliječna industrija suočena je s iznimno snažnim uvoznim pritiskom, posebice iz Mađarske, troškovi u sektoru mljekarstva rastu snažnije od prihoda, a niska samodostatnost i strukturalne tržišne slabosti ograničavaju dugoročni razvoj sektora, ističe se u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna.
“Hrvatska mliječna industrija nalazi se u paradoksalnoj poziciji u kojoj se podrazumijeva da je domaće mlijeko svaki dan na policama, dok joj je sve teže održati domaću proizvodnju. Unatoč tradiciji i potencijalu, samodostatnost u mlijeku kreće se oko 40 posto mjerimo li otkup u odnosu na ukupnu godišnju potrošnju u državi, što znači da većinu potrošnje podmirujemo kroz uvoz. To otvara pitanje prehrambene sigurnosti u budućnosti, ali i održivosti poslovnih modela proizvođača i prerađivača koji su izloženi snažnoj međunarodnoj konkurenciji, dok se na domaćem tržištu suočavaju s ograničenjem cijena i većim poreznim opterećenjem”, navode iz HUP-a.
U zadnjih deset godina otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj bila oko tri posto niža od prosjeka EU, a prodajne cijene mliječnih proizvoda u trgovinama su oko osam posto niže od prosjeka EU. U praksi to znači da se pritisak prenosi gotovo isključivo na domaće proizvođače i mljekare, dok potrošač kratkoročno uživa niže cijene, ali dugoročno riskira gubitak lokalne proizvodnje, ističe se.
Posebno osjetljivim područjem navodi se sve intenzivan jeftiniji uvoz, posebno iz Mađarske koja ostvaruje suficit u proizvodnji mlijeka. “Domaći prerađivači u takvom okruženju teško mogu graditi dodanu vrijednost i investicijske cikluse koji bi omogućili veće otkupne cijene i stabilnije poslovanje”, kažu iz HUP-a.
Napominju i kako je sustav PDV-a opterećen jasnom neravnotežom, koja dodatno smanjuje konkurentnost sektora – sirovo mlijeko oporezuje stopom od pet posto, dok su sirevi i fermentirani proizvodi na 25 posto. To povećava trošak najvrjednije faze prerade i potiče uvoz gotovih proizvoda.
U takvim okolnostima, kaže se u publikaciji, domaće tvrtke teže pokrivaju troškove i razvijaju nove proizvode, dok uvozni artikli često ulaze na tržište s nižom cijenom. “Time se stvara rezultat u kojem se više isplati uvoziti gotove proizvode nego ulagati u domaću preradu, iako je upravo prerada ključna za otvaranje radnih mjesta i veću vrijednost unutar gospodarstva”, navodi se u Fokusu tjedna koji potpisuju Ivan Odrčić, Josipa Filaković i Hrvoje Stojić.
Zabrinutost zbog pada broja proizvođača i niske razine ulaganja u modernizaciju
Poslodavci su naglasili kako zabrinutost stvara i dugogodišnji pad broja primarnih proizvođača i niska razina ulaganja u modernizaciju, što smanjuje produktivnost i otpornost sektora.
Smatraju stoga kako je sektoru potrebna koherentna politika koja rješava nelojalnu konkurenciju, dampinški uvoz, racionalizira PDV duž lanca vrijednosti te osigurava stabilne i predvidljive razvojne poticaje.
Naglašavaju kako je potrebno hitno ukinuti ograničenje cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, osigurati ravnopravne uvjete na tržištu i spriječiti dampinške uvozne cijene, zaustaviti gašenje primarnih proizvođača i očuvati održiv lanac vrijednosti te osigurati predvidljiv regulatorni okvir bez ad hoc intervencija u cijene.
Nužno je također racionalizirati PDV kako bi se potaknula domaća prerada i veća dodana vrijednost, Program razvoja mljekarstva mora dobiti jasne rokove i konkretne mjere za poticanje ulaganja, a sektor treba snažnije poticaje za modernizaciju i povećanje produktivnost, poručili su poslodavci. (Hina)
