Klasični kupci, odnosno tradicionalisti, u najvećoj mjeri kupuju pšenično brašno, bilo glatko ili oštro dok moderni kupci u znatno većoj mjeri kupuju ‘alternativne’ vrste brašna, poput heljdinog, pirovog, raženog ili zobenog
Piše: Tamara Kraus, KARIKA koja nedostaje
Povijesni podaci ukazuju na postojanje brašna još od starih civilizacija, čak 6 tisuća godina prije nove ere, kada se zrnje pšenice usitnjavalo gnječenjem između dva mlinska kamena. Mljevenjem pšenice, raži, ječma, zobi, kukuruza i drugih žitarica dobiva se brašno koje se smatra jednim od najvažnijih sastojaka ljudske prehrane.
Rezultati provedenog istraživanja prikazuju navike konzumacije brašna, vrste koje se najčešće koriste, čimbenike koji su hrvatskim građanima važni prilikom kupnje, kao i različite segmente kupaca brašna.
• Iako je u trgovinama dostupan širok izbor različitih vrsta brašna, i dalje se u najvećoj mjeri kupuju pšenična brašna: glatko (73%) i oštro (63%).
• Od ostalih vrsta, najčešće se koristi: kukuruzno brašno (39%), zatim namjenska brašna (za pizzu, dizana tijesta i sl.), pšenično integralno (21%) te pirovo (20%).
KLASIČNI I MODERNI KUPCI
Analiza rezultata pokazuje kako postoje dva glavna segmenta kupaca brašna, koji se međusobno razlikuju prema vrstama brašna koje kupuju, načinu kupnje te stavovima prema ovoj namirnici. Prvi segment čine klasični kupci, odnosno tradicionalisti. Oni u najvećoj mjeri kupuju pšenično brašno, bilo glatko ili oštro. Ostale vrste brašna kupuju približno na razini prosjeka populacije, uz nešto izraženiju sklonost kupnji oštrog pšeničnog brašna.
Drugi segment čine moderni kupci, koji u znatno većoj mjeri kupuju ‘alternativne’ vrste brašna, poput heljdinog, pirovog, raženog ili zobenog. Kod ovog segmenta uočava se izražena sklonost kombiniranju različitih vrsta brašna – primjerice, 65% kupaca heljdinog brašna ujedno kupuje i pirovo brašno (u odnosu na 20% u ukupnoj populaciji), dok 40% njih kupuje i raženo brašno (naspram 12% na razini ukupne populacije).
Također, kupci raženog brašna značajno češće od prosjeka kupuju i heljdino i pirovo brašno. Iako i ovaj segment najčešće koristi pšenično brašno, to čini u manjoj mjeri u odnosu na prosjek populacije. Segment klasičnih kupaca zastupljeniji je među starijim osobama dok su mlađi skloniji eksperimentiranju i isprobavanju novih vrsta brašna. Modernijem načinu kupnje sklonija su i kućanstva s višim primanjima.
NAČIN ODABIRA BRAŠNA
Navedena dva segmenta razlikuju se i prema načinu odabira brašna. Moderni kupci skloniji su isprobavanju novih proizvoda jer smatraju da među vrstama brašna postoje značajne razlike, zbog čega prilikom kupnje pristupaju odabiru pažljivo i promišljeno. S druge strane, klasični kupci u većoj se mjeri oslanjaju na vlastito iskustvo i provjerene proizvode te češće kupuju već poznate i ranije korištene marke.
Moderni kupci veću pažnju posvećuju sastavu i nutritivnim vrijednostima brašna, kao i njegovom okusu, vrsti žitarice (heljda, pir i sl.) te konkretnoj namjeni u pripremi jela. Također im je važna i ukupna kvaliteta proizvoda – primjerice, je li riječ o prirodnom ili organskom proizvodu te u kojoj je mjeri brašno procesirano.
Nasuprot tome, klasičnim kupcima važniji je financijski aspekt, pa brašno češće biraju prema povoljnijoj cijeni, odnosno traže optimalan omjer cijene i kvalitete. Financijski kriterij ujedno je i najvažniji za većinu kupaca – njih 54% bira brašno prema najboljem omjeru cijene i kvalitete. Drugi najvažniji kriterij jest namjena (39%), odnosno vrsta jela koje se priprema.
Oko 30% kupaca bira brašno prema brendu ili proizvođaču s kojim imaju pozitivno iskustvo (33%). Bez obzira na segment kojem pripadaju, relativno mali udio kupaca (oko 10%) donosi odluku o kupnji na temelju preporuka, bilo prijatelja ili stručnjaka.
VAŽNOST UKUPNE KVALITETE BRAŠNA
Da je brašno važna namirnica u svakodnevnoj prehrani potvrđuje i podatak da 63% kupaca smatra kako odabrana vrsta brašna značajno utječe na kvalitetu i nutritivnu vrijednost obroka. Ta je svijest još izraženija kod modernih kupaca (oko 75%), koji češće biraju manje zastupljene vrste brašna te kupnji pristupaju promišljeno, a ne impulzivno.
Iako pšenično brašno i dalje dominira u potrošnji, vidljivo je kako alternativne vrste brašna dobivaju na važnosti. One donose nove obrasce ponašanja i oblikuju zahtjevniji segment kupaca, kod kojih je izraženija svijest o važnosti sastava, nutritivnih vrijednosti i ukupne kvalitete brašna.
Izvor: Karika je provela kvantitativno istraživanje (online – CAWI), UZORAK: n=1000, reprezentativan za populaciju RH-a prema spolu, dobi i regijama
