Nova pravila fiskalizacije i e-račun koristit će poduzetnicima – olakšat će im knjiženje i izdavanje računa te smanjiti vrijeme potrebno za administraciju. No o čemu sve moraju voditi računa kako bi osjetili benefite Fiskalizacije 2.0?
Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska
S prvim danom rujna na snagu je stupio novi Zakon o fiskalizaciji dok se njegova puna primjena očekuje od 1. siječnja 2026. Ipak, mnoge nedoumice ostaju – od pojašnjenja kroz najavljeni pravilnik, koji bi trebao biti donesen do 30. studenog ove godine, do praktičnih pitanja koja se već javljaju na terenu. U nastavku donosimo pregled ključnih informacija: što je doista bitno za poduzetnike u FMCG sektoru.
1. Što regulira novi Zakon
Novi Zakon jasno razlikuje dva procesa: izdavanje e-računa i fiskalizaciju tog istog računa. Ključna novost jest da se račun sada fiskalizira bez obzira na način plaćanja. Međutim, zakon predviđa i određene iznimke od fiskalizacije dok obveza izdavanja e-računa i dalje ostaje. Drugim riječima, računi za sljedeće djelatnosti ne fiskaliziraju se: priređivanje lutrijskih igara, klađenje, igre u kasinima i na automatima, kao i zaprimanje uplata za sudjelovanje u tim igrama; prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ili na tržnicama, štandovima i klupama; prodaja karata i žetona za javni prijevoz – komunalni, zračni, željeznički, pomorski i riječni; naplata cestarine; punjenje zrakoplova naftnim derivatima; prodaja proizvoda i usluga u poštanskom prometu; pružanje bankarskih, osiguravateljskih i mjenjačkih usluga; poslovi središnjeg depozitorija vrijednosnih papira i središnje druge ugovorne strane; prometi koji se evidentiraju preko mjernih instrumenata, primjerice za struju, plin, vodu i telekomunikacije; zdravstvene usluge koje uključuju sudjelovanje u troškovima i izdavanje lijekova na recept kod izabranog liječnika; veterinarske usluge vezane uz kontrolu bolesti životinja koje se provode izvan ambulante; prodaja robe u zrakoplovima te provedba ovrhe na novčanim sredstvima. Važno je naglasiti da, ako poduzetnik obavlja više različitih djelatnosti, izuzetak od fiskalizacije vrijedi samo za one djelatnosti koje su ovdje taksativno navedene.
2. Izbor posrednika
Često se postavlja pitanje je li odabir informacijskog posrednika obvezan ili tek preporučen. Informacijski posrednik je pravna ili fizička osoba kojoj je dodijeljen OIB i koja, kao uslugu, može za druge izdavati i primati e-račune te prateće isprave, provoditi fiskalizaciju e-računa, a dodatno nuditi i usluge e-izvještavanja ili metapodatkovne servise. Prema Zakonu, izbor posrednika nije obveza nego mogućnost. Ipak, njegova se uporaba preporučuje svim obveznicima koji nemaju vlastite tehničke i organizacijske kapacitete za prilagodbu novim zahtjevima koje donosi sustav e-računa i fiskalizacije. U praksi to znači smanjenje rizika, pojednostavljenje procesa i pravovremeno, ispravno ispunjavanje zakonskih obveza.
3. Što dodatno mora sadržavati račun uz obvezne PDV podatke
Račun za potrebe fiskalizacije mora sadržavati vrijeme izdavanja izraženo satom i minutom. Mora sadržavati i oznaku operatera, odnosno osobe koja je izdala račun, pri čemu se u automatskoj obradi ta oznaka mora moći povezati s OIB-om operatera, a iznimno s OIB-om poslodavca. Račun mora sadržavati i oznaku načina plaćanja – novčanice, kartica, transakcijski račun ili drugo. Obvezni su i Jedinstveni identifikator računa, Zaštitni kod izdavatelja te QR kod. Broj računa mora obuhvatiti numerički broj, oznaku poslovnog prostora i broj uređaja s kojeg je račun izdan.
4. Tko je obvezan izdavati e-račune
Izdavatelj e-računa obvezan je izdati e-račun za tuzemne transakcije, osim ako je izuzet posebnim zakonom. Obveznici su porezni obveznici u Republici Hrvatskoj upisani u registar PDV-a, obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznici poreza na dobit koji nisu u PDV-u, a imaju sjedište, prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, kao i tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici, upisani u odgovarajući registar, a koji nisu u sustavu PDV-a. Ako izdavatelj, iako je izuzet, ipak izda račun, mora ga izdati kao e-račun i provesti sve obveze iz Zakona.
5. Izuzeće od izdavanja e-računa
Iznimno, transakcija plaćena gotovinom ili karticom za koju je već izdan i fiskaliziran račun može biti izuzeta od izdavanja i fiskalizacije e-računa. U takvom slučaju ne smije se dodatno izdati i fiskalizirati e-račun.
6. Nemogućnost izdavanja e-računa
Ako u AMS-u, odnosno Adresaru metapodatkovnih servisa Porezne uprave s identifikatorima i MPS-ovima obveznika koji služi za pronalazak krajnje adrese primatelja e-računa, nema identifikatora primatelja, izdavatelj ne odgovara za neizdavanje e-računa. U tom se slučaju izdaje papirnati račun, a podaci se dostavljaju putem eIzvještavanja.
7. E-račun: vjerodostojnost i čuvanje
Na e-račune se, kada je to primjenjivo, primjenjuju pravila iz propisa o e-računu u javnoj nabavi, dok se odredbe ne primjenjuju na isporuke iz ugovora s propisanom tajnošću ili posebnim mjerama sigurnosti. E-račun je vjerodostojna isprava i potrebno je osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost i čitljivost od trenutka izdavanja do isteka roka čuvanja. Izdani i zaprimljeni e-računi u izvorniku čuvaju se šest godina od kraja godine u kojoj su izdani, pod uvjetom da je provedena fiskalizacija e-računa. Nakon isteka tog roka relevantne podatke Porezna uprava čuva prema propisu o računovodstvu i može ih učiniti dostupnima ovlaštenim tijelima i poreznom obvezniku.
8. Razmjena e-računa i ispravci računa
Razmjena e-računa standardno se obavlja preko pristupnih točaka koje moraju osigurati sigurnost, standardizirane formate i protokole te interoperabilnost. Iznimno, razmjena je moguća i drugim tehnologijama ili procedurama, uz uvjet da je osigurana vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost i čitljivost dokumenta. Kada se ispravlja podatak na e-računu koji ne utječe na obračun poreza, e-račun se u istom razdoblju oporezivanja može ponovno izdati pod istim brojem uz obvezno navođenje indikatora kopije računa, a takav se ispravljeni e-račun odmah fiskalizira.
9. Objave u AMS-u i Lista identifikatora
Primatelj e-računa prije početka zaprimanja dostavlja identifikator putem kojeg se pronalazi njegova krajnja adresa za zaprimanje, a metapodatkovni servis taj podatak prosljeđuje u AMS. Ako primatelj koristi usluge informacijskog posrednika, podatak postaje javan nakon potvrde kroz FiskAplikaciju. Svaku promjenu potrebno je bez odgode prenijeti u AMS. Izdavatelj dohvaća krajnju adresu primatelja preko AMS-a. Lista identifikatora je dobrovoljna, a javno se objavljuju OIB, naziv, adresa primatelja e-računa, identifikator primatelja, naziv informacijskog posrednika, identifikator informacijskog posrednika te naziv, adresa i kontakt poslovne jedinice.
10. Odbijanje e-računa
Primatelj, do dvadesetog dana u mjesecu za prethodni mjesec, dostavlja podatke o odbijanju e-računa, i to datum izdavanja, broj e-računa, OIB izdavatelja i primatelja, datum odbijanja i razlog odbijanja. Tom dostavom primatelj izjavljuje da neće koristiti pravo na pretporez po tom e-računu. Izdavatelj potom može stornirati odbijeni e-račun i izdati novi, kada je to primjenjivo.
11. Naplata e-računa
Izdavatelj do dvadesetog dana u mjesecu za prethodni mjesec dostavlja podatke o naplati e-računa, uključujući datum izdavanja, broj e-računa, OIB izdavatelja, iznos i način plaćanja te datum naplate.
12. Posebne situacije kod fiskalizacije računa: JIR, prekid veze, kvar i storno
U situaciji kada u trenutku izdavanja računa nije moguće preuzeti Jedinstveni identifikator računa zbog prekida veze, izdaje se račun bez JIR-a, ali s potpunim i propisanim sadržajem. Najkasnije u roku od dva radna dana potrebno je uspostaviti vezu i dostaviti elemente svih tako izdanih računa, nakon čega Sustav generira JIR i vraća ga izdavatelju. Ovo je iznimka koja pretpostavlja da obveznik ima odgovarajuće softversko i hardversko rješenje te osiguranu propusnost mreže.
Ako dođe do kvara elektroničkog uređaja za izdavanje računa, izdaju se računi iz uvezane knjige, a knjigu je potrebno prethodno ovjeriti putem sustava ePorezna. U roku od pet radnih dana obveznik mora uspostaviti rad uređaja i dostaviti sve elemente računa izdanih u tom razdoblju, nakon čega Sustav dodjeljuje JIR. Na kopije računa odmah po zaprimanju dodijeljenog broja naknadno se upisuje JIR. Zaključno, koliko god to zvuči čudno, nova pravila fiskalizacije i e-račun će koristiti poduzetnicima – olakšat će im knjiženje i izdavanje računa i smanjiti vrijeme potrebno za administraciju. No put do tog raja bit će popločen suzama.
