Nakon povratka s odmora, tijelo je na fizičkoj razini još uvijek prilagođeno sporijem ritmu dok na mentalnoj razini postoji kontrast između slobode i novih obveza. Upravo zbog tog nesklada brojni zaposlenici u prvim danima nakon godišnjeg osjećaju umor, smanjenu koncentraciju ili pad motivacije.
Piše: dr. Marija Paladin, HR Expert
Ljeto, blagdani ili duži godišnji odmori donose opuštanje, vrijeme za obitelj, putovanja i isključenje od svakodnevnih obaveza. No istovremeno sa sobom nose i izazov: kako se nakon tog razdoblja uspješno vratiti u ustaljenu radnu rutinu? Ovaj prijelaz često izaziva stres, osjećaj preopterećenosti ili čak pad motivacije. Ključno pitanje glasi: kako taj povratak učiniti pozitivnim i produktivnim?
Mnogi zaposlenici nakon povratka s godišnjeg odmora doživljavaju tzv. ‚post godišnji sindrom‘: nagomilanu e-poštu, neorganizirane zadatke, poteškoće s koncentracijom i osjećaj da se radni tempo naglo vratio. Poseban izazov imaju roditelji jer istraživanja pokazuju da im nakon obiteljskih odmora često trebaju dodatni dan, dva ili tri samo za njih.
Prema jednom istraživanju, prosječno su potrebna dodatna dva do četiri dana da se roditelji nakon obiteljskog odmora osjećaju potpuno obnovljeno (izvor: YourTango). Čak 71% od 2.000 roditelja djece mlađe od 12 godina izjavilo je da se nakon takvog odmora osjeća iscrpljeno te da im treba još jedan ‚odmor od odmora‘ – ovaj put bez djece.
ZAŠTO JE POVRATAK TEŽAK?
Iako se mnogi s odmora vraćaju puni lijepih uspomena i naizgled odmoreni, prijelaz iz opuštenog razdoblja u radnu svakodnevicu često se pokaže zahtjevnim. Na fizičkoj razini tijelo je još uvijek prilagođeno sporijem ritmu dok na mentalnoj razini postoji kontrast između slobode i novih obveza. Upravo zbog tog nesklada brojni zaposlenici u prvim danima nakon godišnjeg osjećaju umor, smanjenu koncentraciju ili pad motivacije. Nije riječ samo o subjektivnom dojmu: istraživanja potvrđuju da je ovo uobičajena pojava u većini profesionalnih okruženja i da se može javiti neovisno o duljini odmora ili vrsti posla. Uzrok tome leži u kombinaciji psiholoških i organizacijskih čimbenika koji djeluju istodobno.
Najčešći razlozi za poteškoće povratka na posao nakon odmora su:
• Prekinuta rutina. Tijekom odmora ritam spavanja, obroci i dnevne navike mijenjaju se. Iako postoji struktura, ona je opuštenija i manje obavezujuća.
• Nagla promjena. Prijelaz iz stanja opuštenosti u puno radno opterećenje često je prebrz, bez prijelaznog razdoblja.
• Neorganizirane obveze. Nepregledana e-pošta, novi projekti i zadaci stvaraju osjećaj kaosa.
• Psihološki kontrast. Usporedba slobodnog vremena s radnim zahtjevima povećava osjećaj nezadovoljstva i stresa.
KAKO OLAKŠATI POVRATAK
Dobro planirani koraci mogu znatno ublažiti stres povratka na posao nakon odmora. Brojna istraživanja o oporavku od rada pokazuju da je ključ u pravodobnoj pripremi i postupnom vraćanju u svakodnevne navike. Na taj način energija i motivacija s odmora ne nestaju odmah, nego se prenose u radnu svakodnevicu. Praktične i znanstveno potkrijepljene preporuke mogu pomoći zaposlenima da prijelaz bude ugodniji, produktivniji i manje opterećujući.
Stručnjaci predlažu strategije koje pomažu zaposlenima da povratak na posao bude što ugodniji i produktivniji. Neke od njih su:
• Postupni povratak u rutinu: Dan ili dva prije povratka na posao počnite se vraćati uobičajenom ritmu spavanja i obrocima.
• Planirana organizacija: Pregledajte obaveze, razvrstajte prioritete (i za to postoje brojne tehnike, od vrlo jednostavnih do kompleksnih, npr. Eisenhowerova matrica, ABC metoda, MoSCoW metoda, vizualne ploče, timeboxing / blokiranje vremena, RACI matrica idr.) i odredite prve korake.
• Kratke pauze: Uvedite kraće odmore, šetnje ili male nagrade tijekom prvih radnih dana.
• Pozitivan fokus: Usmjerite se na nove prilike, izazove i ciljeve umjesto na završetak odmora.
• Otvorena komunikacija. Razgovarajte sa suradnicima ili članovima obitelji o osjećajima i očekivanjima, kako biste smanjili stres i lakše se prilagodili.
KONKRETNI KORACI ZA ZAPOSLENIKE
Koje to konkretne korake zaposlenici mogu poduzeti da bi povratak na posao bio uspješan?
1. Dan prije povratka. Uredite raspored, pripremite plan zadataka i podesite budilicu na uobičajeno vrijeme.
2. Prvi radni dan. Započnite s manjim, izvedivim zadacima kako biste stvorili osjećaj uspjeha.
3. Prvi tjedan. Svaki dan odredite 2–3 ključna prioriteta umjesto da pokušavate sve odjednom.
4. Redovite pauze. Na svaka 2–3 sata uzmite kraći odmor za kretanje ili opuštanje.
5. Selektivno pregledavanje e-pošte. Najprije pročitajte samo najvažnije poruke.
6. Strategijsko planiranje. Prvih nekoliko dana rezervirajte za planiranje, ne za ‚gašenje požara‘.
7. Tehnika vremenskih blokova (time-boxing). Ograničite trajanje pojedinih zadataka kako biste izbjegli osjećaj preopterećenosti.
8. Postavite pozitivan cilj. Nakon odmora odredite barem jedan motivirajući cilj za novi radni period.
ZAKLJUČAK
Povratak na posao nakon godišnjeg odmora može biti izazovan, ali ne mora biti (pretjerano) stresan. Uz promišljen plan, postupno vraćanje u radnu i svakodnevnu rutinu te fokus na pozitivne aspekte, moguće je stvoriti produktivan i uravnotežen početak novog razdoblja. Upravo zato vrijedi uložiti trud u svjesno planiranje povratka s odmora: tako ćete obnovljenu energiju pretvoriti u stvarne rezultate i olakšati prijelaz u svakodnevicu.
