U Hrvatskoj čak 75% potrošača kaže da odabire mlijeko s dodanom vrijednošću kao komplementarni proizvod svojoj prehrani
Tržište mliječnih proizvoda u srednjoj i istočnoj Europi prolazi kroz transformaciju: potrošači donose sve svjesnije prehrambene odluke, a mlijeko se sve više doživljava kao proizvod koji može pridonijeti očuvanju zdravlja. Prema najnovijem regionalnom istraživanju tvrtke Tetra Pak, mlijeko s dodanom vrijednošću, tj. mlijeko obogaćeno vitaminima, mineralima ili proteinima, moglo bi postati jedna od najbrže rastućih kategorija u regiji.
Regionalno istraživanje otkrilo je stavove potrošača u Hrvatskoj, Poljskoj, Srbiji, Slovačkoj i Mađarskoj. Rezultati pokazuju da je 34% ispitanika posebno zainteresirano za mlijeko s dodanom vrijednošću, pri čemu su najtraženiji dodaci kalcij (53%), vitamini (53%), kao i proteini (40%). Potrošači prvenstveno traže proizvode koji podupiru zdravlje kostiju, imunološki sustav ili razinu energije.
Iako se slični trendovi mogu uočiti u svim zemljama regije, zrelost tržišta razlikuje se u svakoj pojedinačnoj državi regije. U Poljskoj je, primjerice, mlijeko s dodanom vrijednošću prisutno već godinama, a posebno su popularni proizvodi koji podupiru imunitet i zdravlje kostiju. Nedavno predstavljeni proizvodi upravo u ovoj kategoriji pokazuju kako proizvođači mliječnih proizvoda odgovaraju na te potrebe krajnjih potrošača. Mljekarska zadruga u Gostyńu u Poljskoj je predstavila A2A2 mlijeko, koje sadrži samo beta-kazein protein A2, namijenjeno potrošačima koji traže bolju probavljivost i veći komfor nakon konzumacije.
Vodeći proizvođač mlijeka i mliječnih proizvoda u Poljskoj, Mlekovita je predstavila i svoje mlijeko s dodanom vrijednošću „Super Moc”, obogaćeno s 11 vitamina i minerala, prvenstveno namijenjeno djeci i adolescentima (2–18 godina) radi podrške fizičkom i mentalnom razvoju.
U Hrvatskoj i Srbiji kategorija mlijeka s dodanom vrijednošću se još razvija, ali interes za funkcionalne proizvode stalno raste. U Hrvatskoj čak 75% potrošača kaže da odabire mlijeko s dodanom vrijednošću kao komplementarni proizvod svojoj prehrani, a hrvatsko tržište pokazuje najveći potencijal za organske i bioproizvode s transparentnim označavanjem. Obogaćivanje mlijeka vitaminima i mineralima, osobito onima koji podržavaju zdravlje kostiju i imunosni sustav, dobro se uklapa u lokalne preferencije.
Zanimljivo, Hrvati češće konzumiraju mlijeko s dodanom vrijednošću za doručak (57%) nego ambijentalno bijelo mlijeko (48%), što sugerira da potrošači percipiraju doručak kao dio jutarnje rutine usmjerene na energiju i zdravlje. Stoga ne čudi da je čak 40% ispitanika izjavilo kako ne bi konzumiralo ambijentalno bijelo mlijeko, jer ga smatraju previše procesuiranim, što upućuje na rastuću potrebu za transparentnošću i prirodnim sastavom proizvoda. Ovi podaci otkrivaju da hrvatski potrošači sve više biraju proizvode koji nude konkretne zdravstvene koristi, ali pritom traže prirodne sastojke i prihvatljive cijene.
U Slovačkoj tradicionalno mlijeko i dalje ima snažnu ulogu, iako potražnja za zdravijim alternativama kontinuirano raste. Mađarska se pokazala posebno otvorenom za inovacije. Prema istraživanju, 61% potrošača kupuje mlijeko s dodanom vrijednošću uz druge vrste mlijeka, dok je 33% već djelomično zamijenilo tradicionalno mlijeko takvim proizvodima. U Mađarskoj, čak 5% ispitanika konzumira isključivo mlijeko s dodanom vrijednošću, što je najveći udio među analiziranim zemljama.
Prigode za konzumaciju također su raznolike: iako se proizvodi uglavnom konzumiraju kod kuće, 22% mađarskih ispitanika pije mlijeko s dodanom vrijednošću u pokretu ili izvan doma, što je iznimno visok udio u regiji. To bi moglo otvoriti nove mogućnosti za manja, praktična pakiranja.
Ovaj trend dobro se uklapa u rastuću potražnju za funkcionalnom hranom. Prirodni nutritivni sastav mlijeka poput proteina, kalcija i vitamina B12 pruža snažnu osnovu za inovacije, dok potrošači i dalje traže poznate okuse i pouzdanu kvalitetu.
