Rezultati istraživanja pokazuju da su građani spremni prihvatiti održive izvore energije, ali da ih u tome sputavaju financijske i administrativne barijere. Dobra vijest je da su neki od tih izazova u padu, interes ostaje visok, a informiranost polako raste.
Piše: Željka Švenda Vrdoljak, voditeljica projekata, Improve Research & Analytics
Sunčana energija postaje sve popularniji izbor za održivo napajanje kućanstava, a kućne solarne elektrane omogućuju građanima da sami proizvode čistu energiju, smanjuju račune za struju i doprinose zaštiti okoliša. Unatoč iznadprosječnom broju sunčanih dana, Hrvatska i dalje koristi tek djelić potencijala solarne energije. Priobalne regije s čak do 2.700 sunčanih sati godišnje predstavljaju idealan teren za širu primjenu solarnih sustava u kućanstvima.
No stvarnost pokazuje da zaostajemo za većinom zemalja Europske unije. Prema rezultatima istraživanja koje smo proveli u travnju ove godine, interes za ugradnju solarnih elektrana među vlasnicima obiteljskih kuća je velik: 9% kaže da će sigurno uvesti solarnu energiju kao glavni izvor energije u idućih 5 godina, a 40% kaže da će to vjerojatno učiniti. Najveći interes za prelazak na solarnu energiju pokazuju mladi od 18. do 24. godine (65%), stanovnici Dalmacije (61%) i kućanstva s relativno nižim ukupnim prihodima između 1.200 i 2.000 eura (58%).
Rezultati su slični onima iz studenog 2023., kada smo prvi put proveli istraživanje o interesu za solarne elektrane. U proteklom se razdoblju značajno povećao udio onih koji su solarnu energiju već uveli (6% u odnosu na 2%).
VISOKA POČETNA INVESTICIJA
Kao barijera, i dalje se daleko najčešće navodi visoka početna investicija – koju ističe gotovo polovica ispitanika, a osobito oni srednje dobi. Mladi češće ističu proceduralne prepreke – teško dobivanje poticaja (22%) i kompliciran proces (22%). Od regionalnih razlika, u Istri, Primorju i Gorskom kotaru više se navodi teško dobivanje poticaja (22%), a u Dalmaciji neizvedivost zbog konstrukcije krova (17%).
Kada se pogledaju ukupno sve barijere, visoka početna investicija barijera je za više od polovicu ispitanika, oko trećine navodi teško dobivanje poticaja i kompliciran proces, a svaki peti nedostatak informacija. Ipak, ohrabruje podatak da se pojedine prepreke postupno smanjuju. U odnosu 2023., rjeđe se kao prepreka ukupno navode investicijski troškovi (58% vs. 74%), složenost procesa (32% vs. 44%) i nedovoljno brza isplativost (16% vs. 22%).
NEDOVOLJAN RAST INFORMIRANOSTI
Tek manji dio vlasnika kuća ocjenjuje da su dobro informirani o pojedinim aspektima ugradnje kućnih solarnih elektrana. Gledajući razlike između pojedinih segmenata ispitanika, informiranost je bolja među mladima – oni od 18 do 24 bolje su informirani o uštedama dok oni od 25 do 34 češće znaju više o procesu projektiranja i programima sufinanciranja.
Muškarci su u odnosu na žene bolje informirano o okvirnim troškovima projektiranja (32% vs. 21%). Također, informiranost je bolja u regijama s većim brojem sunčanih sati u odnosu na ostale regije. U Istri, Primorju i Gorskom kotaru je bolja informiranost o svim kategorijama, a u Dalmaciji o programima sufinanciranja i financijskim uštedama. U odnosu na 2023., vidljiv je porast informiranosti o procesu projektiranja i ugradnje (28% vs. 21%) te o projektima sufinanciranja (26 vs. 17%).
KLJUČNE PREDNOSTI IZ PERSPEKTIVE GRAĐANA
Najčešće prepoznata prednost solarne energije jest smanjenje troškova, a slijedi energetska neovisnost, posebno važna osobama u dobi od 55. do 64. godine (41%). Ekološki aspekt kao ključnu prednost navodi tek 17% ispitanika, ali iznadprosječno ga ističu mladi od 18. do 24. godine (40%), stanovnici velikih gradova (36%) i oni viših prihoda kućanstva.
Sveukupno, 3 od 4 ispitanika vidi u solarnoj energiji način za smanjenje troškova, 2 od 3 naglašava energetsku neovisnost, a više od trećine prepoznaje ekološku komponentu. Kako bi se veliki interes građana efikasnije pretvorio u stvarne instalacije, nužno je povećati informiranost, pojednostaviti proces prijave i ugradnje te osigurati stabilne i jasne modele sufinanciranja.
